Potpisan sporazum o suradnji s tvrtkom Jake Sharp Co.

Filozofski fakultet potpisao je sporazum o suradnji oko održavanja stručnih aktivnosti studenata preddiplomskog studija Informatologije. Sporazum je potpisan s tvrtkom Jake Sharp Co. Tvrtka je specijalizirana za dizajn i prilagodbu korisničkog sučelja mrežnih mjesta i aplikacija, odnosno za izradbu eCommerce rješenja na Magento platformi. Više o njihovim projektima (Magento konzulting, Magento razvoj, Magento dizajn) možete pročitati na mrežnim stranicama tvrtke, a novosti možete pratiti na službenom blogu.

Ciljevi i organizacija stručne prakse, studentske obveze, sadržaj stručne prakse, mentorstvo i voditeljstvo te ostala pitanja u vezi sa stručnom praksom uređeni su dokumentom Pravilnik o stručnoj praksi studenata preddiplomskog studija Informatologije

Moje iskustvo s prakse u Hrvatskoj narodnoj banci

Ove akademske godine objavljen je Natječaj HNB-a u kojemu je pisalo da traže studente za obavljanje studentske stručne prakse. Ono što me posebno potaknulo da se prijavim bilo je to što sam prvi put vidjela da u natječaju traže, između ostalih, i informacijske stručnjake. Bilo mi je drago što su prepoznali da traže baš nas te sam to shvatila kao priliku koju ne bih trebala propustiti i prijavila sam se.

Praksa je trajala točno mjesec dana i radila sam svaki dan puno radno vrijeme, od 8h-16h i odrađivala sam je u Informacijsko-dokumentacijskom odjelu koji inače obuhvaća arhiv i knjižnicu Banke. Radila sam kao informacijski stručnjak u arhivu, a voditelj arhiva je gospodin Egon Kraljević kojemu sam jako zahvalna što me upućivao u svaki novi posao koji je morao odraditi i sa strpljenjem mi pokazivao i objašnjavao sve što me zanimalo.

Moje radno mjesto nalazilo se u uredu s još pet studenata koji imaju priliku raditi ondje preko Student servisa. Atmosfera u uredu je bila vrlo opuštena, ali i radna, što i je najbolja kombinacija za veću efektivnost i produktivnost u poslu.

Što se tiče posla, odrađivala sam poslove vezane uz digitalizaciju gradiva. Točnije, pripremala sam gradivo za digitalizaciju, tzv. patchiranjem i skeniranjem, nakon čega sam ga vraćala u prvobitno stanje, tzv. odpatch. Ovaj postupak radi se sa svakim pojedinim registrom. Osim pripreme za digitalizaciju, išla sam i na preuzimanje gradiva u razne direkcije kojega su one pripremile te smo ga smještali u arhiv gdje smo mu dodjeljivali mjesto i brojeve. Također, jedan od poslova s kojim sam se upoznala jeste i izlučivanje gradiva iz arhiva. Poznavajući zakone i pravila, zajedno s gospodinom Egonom, izrađivala sam popise za izlučivanje. Pomoću izrađenih popisa gradivo se pronalazi u arhivu i uništava se pomoću stroja za uništavanje i rezanje papira. Najveći dio mog posla odnosio se na opis starijeg gradiva. Opisala sam stotinjak registara onim atributima koje zahtijeva poslovanje arhiva. Dakle, htjela bih naglasiti, iako je već poznato, kako je praktični rad jako bitan za razumijevanje i shvaćanje nekoga posla pa tako i ovdje. Na fakultetu sam učila o teoriji poslovanja arhiva, što mi tada i nije bilo posve jasno, ali tek kada sam i sama to primijenila, odradila neke od navedenih poslova, shvatila sam kako su svi ti postupci i procesi jednostavni i laki za odraditi. Poslove sam ukratko opisala jer ne želim stavljati naglasak samo na to što sam radila, želim reći da steći radno iskustvo ne znači samo naučiti nešto raditi, već puno više od toga.

Nakon samo prvog dana prakse, više je nisam doživljavala kao obvezu, nije mi bila opterećenje, jer, baš naprotiv, uživala sam u tih mjesec dana, spojila sam ugodno s korisnim. Ovom praksom proširila sam vidike, osjetila kako je to biti zaposlenik ovakve institucije, vidjela kako stvari funkcioniraju negdje dalje pa i konkretno upoznala arhivski posao u praksi i još puno toga. Ono što je najvažnijee jeste da su moja očekivanja ispunjena, ali ja sam doživjela i više od očekivanoga. Mislim da je svaki čovjek zadovoljan kada nakon određenog posla i uloženog truda vidi da vrijeme nije potrošeno uzalud, nego da je iz toga izvukao nešto pozitivno i korisno, ono što ide njemu na izgradnju pa prema tome, i na izgradnju njegove zajednice.

(Tekst napisala Ema Čelebić)

The International Librarians Network – novi ciklus

U ožujku 2015. godine počinje novi ciklus The International Librarians Network (ILN). ILN je međunarodna profesionalna mreža i suradničko-mentorski program usmjeren na pomoć knjižničarima. Program je do sada povezao 1500 knjižničara iz 103 zemlje diljem svijeta, a sudionicima nudi mogućnost da izgrade svoju profesionalnu mrežu, da doznaju kako rade njihovi kolege diljem svijeta te da sudjeluju u stručnim putovanjima.

Mreža/program otvoren je za sve zaposlene u knjižnicama i drugim informacijskim ustanovama, ali i za studente knjižničarstva i informatologije i netom diplomirane knjižničare i informatologe. Program je besplatan, a jedini uvjeti sudjelovanja su postojeća internetska veza, tečno znanje engleskog jezika, sat Vašeg vremena tjedno te želja za razvojem profesionalne suradnje i razmjenom znanja među kolegama iz područja.

Sljedeći ciklus počinje u ožujku 2015. godine, a prijave se zatvaraju u nedjelju, 15. veljače 2015. godine. Broj sudionika je ograničen pa vam savjetujemo da se prijavite na vrijeme kako biste si osigurali mjesto u programu.

Prijaviti se možete ovdje.

(Vijest je preuzeta sa mrežnih stranica HKD-a)

Potpisani sporazumi o suradnji s tvrtkama INCHOO i MONO

Filozofski fakultet potpisao je sporazum o suradnji oko održavanja stručnih aktivnosti studenata preddiplomskog studija Informatologije. Sporazum je potpisan s tvrtkom za izradu web aplikacija, marketing i dizajn INCHOO d.o.o. Neki od poslova koje studenti mogu obavljati na stručnoj praksi u tvrtci INCHOO d.o.o. jesu: dizajn i prilagodba korisničkog sučelja mrežnih mjesta/aplikacija; izrada ili uređivanje mrežnih mjesta baziranih na statičnom HTML-u i CSS-u; aktivnosti marketinga na društvenim mrežama; izrada dijelova mrežnih aplikacija; izrada korisničke dokumentacije i dr. Ciljevi i organizacija stručne prakse, studentske obveze, sadržaj stručne prakse, mentorstvo i voditeljstvo te ostala pitanja u vezi sa stručnom praksom uređeni su dokumentom Pravilnik o stručnoj praksi studenata preddiplomskog studija Informatologije.

Vrjednovanje informacijskih usluga – radionica

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Odsjek za informacijske znanosti i Društvo knjižničara Slavonije i Baranje organizirali su 22. veljače 2013. radionicu na temu vrjednovanja informacijskih usluga koja je kroz teorijski i praktični dio knjižničarima predstavila teorijska i praktična znanja potrebna za mjerenje uspješnosti u knjižnicama.

Radionica je orgaznizirana s ciljem podizanja svjesnosti i razine informiranosti o pitanjima vrjednovanja u knjižničnom kontekstu te s ciljem motiviranja sudionika za kontinuirano provođenje tih aktivnosti. Uz to, cilj je radionice bio osposobiti polaznike za inicijalno prikupljanje podataka u svojim knjižnicama, njihovu obradbu, analizu, prikaz i interpretaciju na razini deskriptivne statistike.

Voditelji radionice izv. prof. dr. sc. Kornelija Petr Balog i doc. dr. sc. Boris Badurina sudionike radionice upoznali su s temeljnim postavkama i razlozima mjerenja postignuća pojasnivši koncepte poput kvalitete, organizacijske kulture, kulture vrjednovanja i uravnoteženih bodovnih kartica (Balanced Scorecard), objasnivši važnost prikupljanja statističkih podataka i pitanje korisničkog zadovoljstva i njihovih iščekivanja (SERVQUAL, LibQUAL) te naglasivši ulogu učinkovitosti, uspješnosti i metoda i tehnika prikupljanja podataka u knjižnici. Na vježbama su se polaznici upoznali s osnovnim vrstama statističkih testova, osnovama koncipiranja uspješnog anketnog upitnika, obradom upitnika i unosom u statistički softver (SPSS) te deskriptivnom statističkom analizom unesenih podataka.

(Izvor fotografije: SLU Madrid Campus)

 

 

(Izvor fotografije: SLU Madrid Campus)