Predavanje Hane Marčetić „Riznice digitalnog doba: pohrana i organizacija osobnih dokumenata te njihovo čuvanje“ u sklopu Otvorenog četvrtka

Predavanje pod nazivom Riznice digitalnog doba: pohrana i organizacija osobnih dokumenata te njihovo čuvanje u sklopu Otvorenog četvrtka 28. travnja 2016. godine održala je magistrica informatologije Hana Marčetić, bivša studentica Odsjeka za informacijske znanosti u Osijeku.

Predavanje se bavilo problematikom svakodnevne interakcije sa širokim spektrom tehnologije, uređaja i platformi, uslijed koje svakodnevno susrećemo i sami odašiljemo goleme količine informacija rijetko promišljajući o utjecaju i vrijednosti tih informacija, kao i o tome koji od tih sadržaja imaju stvarnu vrijednost te kako ih sačuvati. Neka od pitanja koja su obrađena kroz predavanje jesu, primjerice, razlike između foto albuma koje možemo listati dok se prisjećamo lica s fotografija i velike količine digitalnih fotografija koje stavljamo na svoje društvene mreže ili ih nikada ni ne prebacimo s mobitela i digitalnih fotoaparata, relacije između čestitki i pisama čuvanih u kutijama za cipele te SMS-ova i e-mailova koje dobivamo za rođendan, vrijednost koju sadržaj ima sam, nasuprot vrijednosti koju mu pridodajemo svojim postupcima u odnosu s njim. Trebamo li, možemo li i kako dodati tu vrijednost onim objektima čiju vrijednost prepoznajemo kod odlaska nekog nam dragog, kada „kopamo“ kroz njegovu ostavštinu i time ostvarujemo neku vrst katarze? Mogu li Google i njegovo znanje, ili Facebook i njegovi profili, nadomjestiti fizički kontakt s objektima kao nositeljima osobnosti? Oni su danas te riznice, arhivi koji pohranjuju i čuvaju našu interakciju, dokaze o našoj komunikaciji, osobne, poslovne i druge dokumente koji sačinjavaju dokaze o našem djelovanju i životu.

Na predavanju je ujedno predstavljeno istraživanje provedeno na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku, čiji rezultati pokušavaju krenuti u smjeru razumijevanja odnosa čovjeka i njegovog praktičnog djelovanja u odnosu s osobnim digitalnim dokumentima. Predavačica je na kraju predavanja iznijela i nekoliko praktičnih savjeta za stvaranje individualne, učinkovite strategije za vrednovanje i očuvanje osobnih dokumenata u digitalnom okruženju.

Predavanje doc. dr. sc. Maje Krtalić “Novine kao izvor informacija u znanstvenoistraživačkom radu”

21. siječnja 2016. godine doc. dr. sc. Maja Krtalić održala je predavanje pod nazivom “Novine kao izvor informacija u znanstvenoistraživačkom radu” u sklopu projekta Filozofskog fakulteta Otvoreni četvrtak.

Danas više no ikada postaje imperativ osigurati kvalitetnu i brzu uslugu, kao i točnu informaciju, za korisnike brojnih usluga i informacijskih servisa u digitalnom okruženju. Učinkovita organizacija i ponuda informacija trajni je izazov informacijskim ustanovama, kojemu prethodi dubinsko poznavanje specifičnih potreba i zahtjeva pojedinih kategorija korisnika. Znanstvenici pripadaju posebno zahtjevnoj kategoriji korisnika, a oblikovanje usluga koje se mogu ugraditi kao podrška znanstvenoj infrastrukturi izravno utječe na dobrobit cjelokupnog društva.

Izlaganje je bilo usmjereno na dva ključna pitanja kada se promišlja o temi novina s aspekta informacijskih znanosti: zašto su novine predmet istraživanja u informacijskim znanostima, te koliko se i na koji način novine koriste kao izvor informacija za znanstvena istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima, posebice u povijesti i filologiji?

Pored toga, prikazane su odabrane digitalne novinske zbirke te mogućnosti njihova pretraživanja, dijeljenja i korištenja informacija. Izlaganje je temeljeno na rezultatima istraživanja prikupljenim u jednogodišnjem projektu Novinska građa kao izvor znanstvenih informacija u društvenim i humanističkim znanostima.

Više o temi možete pročitati u online izdanju Glasa Slavonije.

 

Knjižnica Filozofskog fakulteta i Odsjek za informacijske znanosti na Otvorenom četvrtku

U sklopu Otvorenog četvrtka na Filozofskom fakultetu u Osijeku Gordana Gašo, voditeljica knjižnice Filozofskog fakulteta u Osijeku i Darko Lacović, asistent na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek održali su 28. svibnja 2015. godine izlaganje pod nazivom Uloga visokoškolske knjižnice u obrazovnom iskustvu Generacije Y u kojem su predstavili rezultate istraživanja provedenog pomoću ankete u knjižnici Filozofskog fakulteta u Osijeku.

Bilo je ovo posljednje predavanje u sklopu trećeg ciklusa predavanja Otvorenog četvrtka, posebice namijenjeno knjižničarima i informacijskim stručnjacima, studentima informacijskih znanosti, ali i široj publici.

Cilj istraživanja bio je ispitati i analizirati stavove i iskustva studenata o fizičkim prostorima i uslugama knjižnice kako bi se na temelju dobivenih spoznaja moglo pristupiti preuređivanju postojećih knjižničnih prostora te dizajniranju novih prostora knjižnice prema stvarnim potrebama korisnika.

Rezultati istraživanja pokazali su da je korisnicima između ostalog poprilično važan fizički prostor i blizina knjižnice, da studenti pretežno koriste čitaonicu za tihi i skupni rad te da preferiraju tiskanu građu iz knjižnice, ali i korištenje računala i interneta u knjižnici. Osim toga više od polovice ispitanika smatra da su elektronički izvori koje osigurava knjižnica vrlo važni za uspješno učenje i studiranje.

(Tekst napisao Darko Lacović)

Otvoreni četvrtak na FFOS-u: Nova Sfingina zagonetka glasi: Što je to informacija?

Mnogima je poznat starogrčki mit o Sfingi, mitskom biću koje je stanovnike grčkoga grada Tebe mučilo pitanjem: Što ujutro hoda na četiri noge, u podne na dvije, a navečer na tri (noge)? Ako putnik ili građanin Tebe nije znao odgovor Sfinga bi ga usmrtila i bacila u ponor pod sobom. Naposljetku, Kralj Edip ponudio je pravilan odgovor i izbavio Tebećane od prokletstva. Kazao je: to je čovjek, zato što u ‘jutru svoga života’ puže ‘na četiri noge’, ‘u podnevu’ hoda na dvije, a u starosti služi se štapom kao svojom trećom nogom. Isti čas Sfinga se sama strmoglavila u ponor.

Po mnogima, današnje Sfingino pitanje glasi što je to informacija, i ovoga puta ono nije upućeno samo građanima jednoga grada (ili putnicima koji su se namjerili u nj), nego svima nama koji se služimo informacijskom tehnologijom te tako prešutno prihvaćamo činjenicu da živimo u informacijskom dobu. Ako na njega uskoro ne ponudimo svoj odgovor, moderna Sfinga – informacijska tehnologija – možda će nas strmoglaviti u ponor kao što je to činila mitska Sfinga s onima koji nisu znali odgovor na njezinu zagonetku.

Predavanje će se osvrnuti na dva načina pristupa definiranju fenomena informacije u različitim znanstvenim područjima i općenito znanosti. Jedan prilazi informaciji kao fenomenu koji objektivno postoji u svijetu koji nas okružuje, koji se u kvantitativnom smislu može izmjeriti te zauzima određeni odnos prema podatku kao srodnom pojmu. Drugi shvaća informaciju kao ‘psihološki konstrukt’ našeg uma, subjektivan entitet koji svoju vrijednost, u kvalitativnom smislu, zadobiva kroz odnos sa srodnim pojmom znanja. Jasno je da ovi pristupi, u temelju različiti, imaju za posljedicu nesumjerljive definicije kako promatranog pojma informacije tako i srodnih pojmova podatka i znanja koji se uz njega najčešće vežu.



Na predavanju će se najprije dati povijesni prikaz uporabe pojma informacije, a onda izložiti osnove matematičke teorije komunikacije Clauda Elwooda Shannona, tzv. ‘informacijske teorije’, za koje mnogi vjeruju da je dovela do spomenutog raskoraka u shvaćanju informacije izostavljanjem značenja iz predložene teorije.

U predloženim definicijama koje su uslijedile nakon ‘informacijske teorije’, i koje su većinom uključivale i značenjski aspekt, izostavljen u Shannonovoj teoriji, informacija se obično dovodila u usku vezu s nekim drugim, po značenju širim, pojmom koji bi se uzimao kao njeno određenje. Pa tako, u objektivna konceptualna određenja informacije, između ostalih, spadaju: razlika (koja čini razliku) (G. Bateson), stvar (M. Buckland), uzorak/obrazac (organizacije materije i energije) (M. Bates), podatak (sa značenjem) (L. Floridi), događaj (u vremenu i prostoru) (A. Pratt), svojstvo (stvari da izmijeni drugu stvar) (M. Burgin) itd. U subjektivna konceptualna određenja promatranog pojma pak ubrajaju se: društvena konstrukcija (I. Cornellius), psihička konstrukcija (L. Qvortrup) i naposljetku, znanje (M. Buckland, F. Dretske).

Ako bismo se složili s postavkom semiotičara C. S. Pierca da znanost definiraju njezini problemi, nije izlišno zapitati se postoji li i takav problem informacijske (i uopće cjelokupne) znanosti čije bi rješenje, kao nusprodukt, iznjedrilo i zadovoljavajuću definiciju informacije? Naravno, postojao je i još uvijek postoji više od jedan problem informacijske znanosti; jedan se problem tako odnosio na informacijsku eksploziju, čije je rješenje – informacijska tehnologija – dovela do novog problema – informacijske poplave u kojoj danas živimo.

Neznanje o informaciji tako postaje kritično, tim više što sve više ovisimo i o tzv. računalnom procesuiranju informacija. Je li koncept informacije doista nedostižan za bilo koju teoriju? Je li ga uopće moguće rasvijetliti? Ili je jednostavno, sam po sebi, takav da se doista može višeznačno definirati? Bilo kako bilo, uz dužno štovanje prema svim dosad predloženim teorijama i definicijama informacije i dalje smo u potrazi za takvim konceptom informacije, koji bi prionuo uz svaku (informacijsku) teoriju, iz bilo kojeg područja ljudskog znanja.

U posljednjem dijelu predavanja postavit će se pitanje je li moguće istaknuti jaz između različitog gledanja na jedan te isti fenomen – informaciju – u različitim znanstvenim područjima, prevladati pristupom koji će u simbolički odnos staviti različite perspektive s kojih se provodi znanstveno istraživanje u okviru različitih područja znanosti i koje su, stoga, uključene i u različite procese stjecanja znanja. Osim simboličkog tumačenja procesa stjecanja našeg znanja, generalno gledano, naše znanstvene spoznaje, ovim pristupom pokušat će se i doći do objašnjenja zašto različite perspektive odnosno područja znanosti imaju drugačiji pogled na pojam informacije.

(Tekst napisao Boris Bosančić)