Peti festival hrvatskih digitalizacijskih projekata

U ponedjeljak i utorak (21. i 21. travnja) u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu održao se Peti festival hrvatskih digitizacijskih projekata. Festival je posvećen temama korištenja digitalne kulturne i znanstvene baštine, autorskom pravu u digitalnom okruženju te digitalnoj humanistici. Mogla su se čuti izlaganja stručnjaka iz područja izrade, obrade ili korištenja digitalnog sadržaja te izlaganja koja su predstavila nove metode i pristupe u razvoju sustava i usluga digitalne knjižnice. Rasprave, razmjene ideja i primjeri dobre prakse o kojima se pričalo povezani su aktualnim pitanjima i izazovima u području:

  • digitalne humanistike,
  • digitalizacije i autorskog prava,
  • kreativne industrije i korištenja digitalne kulturne baštine,
  • analize korištenja digitalnih sadržaja,
  • projekata i uspostave redovnog programa digitalizacije,
  • digitalizacije specifičnih vrsta građe,
  • provedenih projekata digitalizacije.

Na ovogodišnjem su festivalu, kao pozvani predavači, sudjelovali i naši članovi Odsjeka. Prof. dr. sc. Kornelija Petr Balog i dr. sc. Kristina Feldvari održale su predavanje pod naslovom E-knjige u javnim kulturnim i znanstvenim ustanovama i upravljanje vlasničkim pravima: na primjeru hrvatskih knjižnica, dok je doc. dr. sc. Boris Bosančić održao predavanje pod naslovom Postupak označivanja teksta u projektima digitalizacije stare građe za potrebe znanstvenoistraživačkog rada.

Više informacija možete saznati na službenim mrežnim stranicama festivala.

Posjet Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici i Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu

U petak 17. listopada, 44 studenata (3. godine preddiplomskog studija i 1. i 2. godine diplomskog studija) posjetilo je Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu i Državni arhiv u Zagrebu.

Tijekom posjeta Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici studenti su obišli sljedeće zbirke i odjele: Zbirku rukopisa i starih knjiga, Grafičku zbirku, Zbirku zemljopisnih karata i atlasa, Zbirku muzikalija i audiomaterijala s čitaonicom i slušaonicom, Zbirku službenih publikacija, Zbirku knjiga o knjižničarstvu, Čitaonicu za prirodne i primijenjene znanosti, Čitaonicu periodike, Odjel za zaštitu i pohranu.

Obišavši pojedine zbirke studenti su imali priliku upoznati se sa specifičnostima rada s takvom građom te od stručnih djelatnika u svakoj pojedinoj zbirci čuti nešto o izazovima, pitanjima, prilikama i mogućnostima s kojima se susreću u svom svakodnevnom radu. Također, studenti su imali priliku čuti o i vidjeti postupak restauriranja oštećenih rukopisa i inkunabula, a na samom početku i saznati nešto o povijesti Nacionalne i sveučilišne knjižnice, njezinoj organizaciji i poslovanju i radu s korisnicima.



Nakon posjeta Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, uslijedio je posjet Hrvatskom državnom arhivu gdje su studenti, uz stručno vodstvo, obišli Odjel za zaštitu i obradu arhivskog gradiva, Središnji laboratorij za konzervaciju i restauraciju te Knjižnicu i čitaoničke odjele.

Tijekom posjeta Arhivu studenti su dobili uvid u poslove dugoročnog očuvanja dokumentacijske baštine od javnog značaja te koje sve poslove obuhvaća trajna usmjerenost Arhiva na zaštitu i dostupnost arhivske građe. Voditeljica Knjižnice studente je upoznala s posebnostima rada takve specijalne knjižnice, fondom Knjižnice i njezinim posebnim zbirkama. Na kraju, studenti su imali priliku vidjeti katalog HDA i saznati kako je arhivski informacijski sustav ARHiNET doprinio organiziranju i razvoju nove vrste informacijskih službi i usluga, odnosno kako je doprinio kvaliteti i poboljšanju dostupnosti i iskoristivosti arhivskih informacija.