Na ovogodišnjem Festivalu znanosti koji se održao u razdoblju od 08. do 13. travnja sudjelovali su nastavnici i studenti Odsjeka za informacijske znanosti s tri postera i jednim predavanjem. Tema ovogodišnjeg Festivala znanosti bila je BOJE.
Doc. dr. sc. Anita Papić je sa studenticama Antonelom Čepčar, Anom Boras i Katarinom Đurđević sudjelovala s dva postera. Posterom KORISNIČKO ISKUSTVO BOJA NA MREŽNIM STRANICAMA autorice su predstavile korisničko iskustvo (eng. User experience – UX) odnosno osjećaj koji osoba doživljava u interakciji sa sustavom. Korisničko iskustvo podrazumijeva i uključuje ponašanja, stavove i emocije koje korisnik doživljava tijekom uporabe određenog proizvoda, sustava ili usluge. Pri tome sustav može biti (ne)komercijalna mrežna stranica na kojoj je korisničko iskustvo različitih boja puno više od pukog estetskog doživljaja. Naime, boje kod korisnika izazivaju osijećaje i mijenjaju raspoloženje. Poster vizualno prikazuje mogućnosti manipulacije snagom boja na (ne) komercijalnim mrežnim stranicama radi poboljšanja korisničkog iskustva. Studentica Antonela Čepčar je u radijskoj emisiji Strossmayerova baština na radiju Laganini FM predstavila poster. Radijsk emisiju možete poslušati ovdje.
Poster BOJE BLOOMOVE DIGITALNE TAKSONOMIJE predstavlja Bloomovu taksonomiju u predloženu 1956. godine koju nastavnici i danas koriste za definiranje ishoda učenja. Bloomova taksonomjia u kognitivnoj domeni sadrži šest temeljnih razina obrazovnih postignuća: znanje, razumijevanje, primjena, analiza, sinteza i procjena. Bloomov učenik Lorin Anderson i njegov suradnik David Krathwohl 2001. godine objavljuju revidiranu Bloomovu taksonomiju. Najnoviju inačicu Bloomove taksonomije 2008. godine objavljuje novozelandski nastavnik Andrew Churces i naziva ju Bloomova digitalna taksonomija. Na posteru se bojama vizualno ilustrira šest razina suvremene Bloomove digitalne taksonomije.
Prof. dr. sc. Damir Hasenay i Ines Horvat asistentica su sa studenticama Adrianom Hibik i Majom Šimenić izradili poster pod naslovom KAKO VIDIMO BOJE POD MIKROSKOPOM? kojim su predstavili mogućosti primjene optičke mikroskopije i analize digitalne slike u proučavanju uzoraka obojenih objekata. Digitalne slike snimljene uz pomoć optičkog mikroskopa moguće je detaljno analizirati uz pomoć različitih računalnih programa za analizu slike. Analizom je moguće dobiti podatke o raspršenosti čestica unutar određenog uzorka, kvaliteti korištene tiskarske, ili neke druge, boje, razlici u korištenim tiskarskim tehnikama te sastavnim dijelovima boje vidljive na površini. Jedan od takvih programa u slobodnom pristupu je i ImageJ koji osim navedenih pruža i dodatne mogućnosti analize pa čak i 3D simulaciju snimljenih uzoraka. ImageJ primarno je namijenjen analizi biomedicinskih slika, no moguće ga je primijeniti i u zaštiti pisane baštine kako bi se proučavali materijali korišteni za zapisivanje ili materijalni nositelji sadržaja pisane baštine.
U sklopu Festivala znanosti prof. dr. sc. Damir Hasenay i Ines Horvat, asistentica održali su interaktivno predavanje OTKRIJMO PIGMENTE – ČESTICE OKU SKRIVENE! u kojem su sudjelovali i studenti 2. godine preddiplomskog studija Informatologije. U nastavku donosimo sažetak predavanja. Svrha zaštite pisane baštine je očuvati ju u njenom izvornom obliku kako bi bila dostupna budućim naraštajima što podrazumijeva osiguravanje čitljivosti izvornika. Ovisno o oštećenjima i postupcima koje je potrebno provesti na materijalnom nositelju pisane baštine, potrebno je provesti i pripremne radnje proučavanja samog materijala. To može uključivati i proučavanje tinte ili tiskarske boje kojom je napisan tekst pak nijansu materijala kojim je tekst pisan. Optički pojam boja predstavlja doživljaj ljudskog oka koje putem podražaja uočava određene frekvencije svjetlosnog zračenja te ovisno o valnoj duljini zračenja zapaža različite boje. Ljudsko oko stoga na ograničeni način zapaža obojenu stranicu papira ili otisnuti tekst na papiru budući da nije u mogućnosti uočiti sastav boje vidljive na površini. Primjenom optičke mikroskopije i proučavanjem uzoraka otisnutog teksta ili fotografije moguće je uočiti oku nevidljive čestice koje stvaraju boju vidljivu na površini papira ili nekog drugog materijala, a nazivaju se pigmenti. Pigmenti su osnovni sastojci tiskarskih boja i tinti odnosno nositelji obojenosti, prirodne ili umjetne praškaste tvari koje mogu imati različitu strukturu nevidljivu ljudskom oku, a povezani s vezivima imaju svojstvo obojati određenu podlogu. Uz pomoć optičke mikroskopije moguće je proučavati i analizirati strukturu i sastav pigmenata, a rezultati takvih istraživanja mogu imati primjenu i u zaštiti pisane baštine.
