Predavanje Hane Marčetić „Riznice digitalnog doba: pohrana i organizacija osobnih dokumenata te njihovo čuvanje“ u sklopu Otvorenog četvrtka

Predavanje pod nazivom Riznice digitalnog doba: pohrana i organizacija osobnih dokumenata te njihovo čuvanje u sklopu Otvorenog četvrtka 28. travnja 2016. godine održala je magistrica informatologije Hana Marčetić, bivša studentica Odsjeka za informacijske znanosti u Osijeku.

Predavanje se bavilo problematikom svakodnevne interakcije sa širokim spektrom tehnologije, uređaja i platformi, uslijed koje svakodnevno susrećemo i sami odašiljemo goleme količine informacija rijetko promišljajući o utjecaju i vrijednosti tih informacija, kao i o tome koji od tih sadržaja imaju stvarnu vrijednost te kako ih sačuvati. Neka od pitanja koja su obrađena kroz predavanje jesu, primjerice, razlike između foto albuma koje možemo listati dok se prisjećamo lica s fotografija i velike količine digitalnih fotografija koje stavljamo na svoje društvene mreže ili ih nikada ni ne prebacimo s mobitela i digitalnih fotoaparata, relacije između čestitki i pisama čuvanih u kutijama za cipele te SMS-ova i e-mailova koje dobivamo za rođendan, vrijednost koju sadržaj ima sam, nasuprot vrijednosti koju mu pridodajemo svojim postupcima u odnosu s njim. Trebamo li, možemo li i kako dodati tu vrijednost onim objektima čiju vrijednost prepoznajemo kod odlaska nekog nam dragog, kada „kopamo“ kroz njegovu ostavštinu i time ostvarujemo neku vrst katarze? Mogu li Google i njegovo znanje, ili Facebook i njegovi profili, nadomjestiti fizički kontakt s objektima kao nositeljima osobnosti? Oni su danas te riznice, arhivi koji pohranjuju i čuvaju našu interakciju, dokaze o našoj komunikaciji, osobne, poslovne i druge dokumente koji sačinjavaju dokaze o našem djelovanju i životu.

Na predavanju je ujedno predstavljeno istraživanje provedeno na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku, čiji rezultati pokušavaju krenuti u smjeru razumijevanja odnosa čovjeka i njegovog praktičnog djelovanja u odnosu s osobnim digitalnim dokumentima. Predavačica je na kraju predavanja iznijela i nekoliko praktičnih savjeta za stvaranje individualne, učinkovite strategije za vrednovanje i očuvanje osobnih dokumenata u digitalnom okruženju.

Odsjek za informacijske znanosti na Festivalu znanosti 2016.

Ove se godine od 18. do 24. travnja održao 14. po redu Festival znanosti. Ovogodišnja tema Festivala znanosti bila je “Znanost i umjetnost”, te je Festivalom obilježeno nekoliko važnih godišnjica: 160 godina od rođenja Nikole Tesle, 100 godina opće teorije relativnosti Alberta Einsteina i 400 godina od smrti Williama Shakespearea.

Odsjek za informacijske znanosti sudjelovao je na Festivalu s dva postera i dva predavanja.

Dr. sc. Tomislav Jakopec i studentice Josipa Iljić i Manuela orličnik predstavili su poster naslova “Nakladništvo: znanost ili djelatnost”. Poster sadržava informacije o ključnim razdobljima povijesti nakladništva, od rukopisnih knjiga, Gutenberga, razvoja tiska u vrijeme industrijske revolucije, zlatnog doba knjige, pa sve do elektroničkih knjiga, te predviđanja za daljnji razvoj nakladništva. Zatim, o promatranju nakladništva kao znanosti, istraživanjima o tome jesu li e-knjige ekološki prihvatljivije od tiskanih, te navodi znanstvene napore putem konferencija i opisuje dostupne studije nakladništva.

Dr. sc. Anita Papić i student Antonio Pahek predstavili su poster naslova: “Modeli u znanosti: aproksimacija stvarnosti ili fikcija”. Modeli imaju izniman značaj u različitim znanstvenim kontekstima i njihovo stvaranje odnosno modeliranje nerazdvojni je dio znanstvenih aktivnosti. Znanstvenici provode puno vremena izgrađujući, testirajući, uspoređujući i revidirajući modele. Model možemo definirati kao svjesno konstruiranu predodžbu stvarnosti, kao oruđe za postavljanje i dokazivanje hipoteza odnosno formuliranje ideja, kao približni prikaz sustava ili procesa odnosno aproksimaciju stvarnosti koja omogućuje opis kompleksnih fenomena itd. Općenito, razlikujemo mentalne ili misaone modele pomoću kojih predviđamo posljedice akcije, materijalne ili fizičke modele, matematičke modele pomoću kojih opisujemo realni sustav matematičkim jednadžbama s ciljem analize, projektiranja i optimiranja sustava za koji je model izrađen, konceptualne modele uz pomoć kojih primjerice vizualiziramo probleme te  računalne ili simulacijske modele. Nadalje, u znanosti nailazimo na najrazličitije tipove modela koje primjerice nazivamo fenomenološki, razvojni, testni, teorijski, heuristički, imaginarni, modeli-igračke, zamjenski, analogni itd. Neki od slavnih modela iz znanstvenih teorija su primjerice Bohrov model atoma, Lorenzov model atmosfere, Lotka-Volterrin model predacije, model Watsona i Cricka strukture DNA molekule, Malthusov model i Verhulstov model dinamike populacije, Kuhlthau model pretraživanja informacija itd. Cilj ovoga postera je ilustrirati ulogu modela u znanosti s jedne strane kao temeljenog instrumenta u znanosti, a s druge strane kao krhku zamišljenu predodžbu odnosno fikciju znanstvenika.

 

Doc. dr. sc. Boris Bosančić održao je predavanje naslovljeno „Književnost u funkciji znanosti (ili predmeti znanstvenog istraživanja u svijetu imaginacije)“. Predavanje je bilo posvećeno utjecaju književne imaginacije na znanstveni rad i promišljanje. Neki od najvećih uvida čovjekova duha u prirodu dogodili su se kad su granice između umjetnosti i znanosti bile izbrisane. Povijest je pokazala da su postojala znanstvena otkrića i uvidi koji su svoj povod pronašli izvan znanosti, nerijetko i u književnosti. Dovoljno je spomenuti koncept DIKW hijerarhije (Podatka, Informacije, Znanja i Mudrosti) iz informacijskih znanosti koji svoje porijeklo vuče iz pjesme The Rock T. S. Eliota ili odgovor Edgar Allana Poea na pitanje zašto je nebo crno, kojim je nenadano pružio uvid u znanstvenu prirodu svemira, da bi se pokazalo da književnost može potaknuti znanstvenike na promišljanje.Predavač je demonstrirao na koji je način književno stvaralaštvo njemu pomoglo u oblikovanju promišljanja o predmetu svog znanstvenog rada – informacije. Pitajući se što je to informacija, usporedo s uobičajenom znanstvenom metodologijom, poseže on i za književnom imaginacijom. U skladu s tim, uporaba metafore u znanstvenom diskursu postaje neizbježna. Odvest će ga to do neobične zamisli o romanu u kojemu će nastaviti svoju potragu za odgovorom na pitanje što je to informacija, ali uz uporabu ‘vojske metafora’ koja će ga, na kraju, dovesti do iznenađujućih i zanimljivih uvida. Međutim, upravo ovi uvidi, proizišli iz književne imaginacije, poslužili su mu kao inspiracija za daljnje znanstveno promišljanje u svezi ovog fenomena.

 

Dr. sc. Snježana Stanarević Katavić i studenti Sara Bakota i Mario Kuzman održali su predavanje naslovljeno “Shakespeare u mozgu: umjetnost riječi i znanost o čitanju”. Središnje pitanje kojim se bavilo ovo predavanje jest kako naš mozak reagira prilikom čitanja umjetnosti riječi, tj. književnosti? Znanstvena disciplina koja pokušava dati odgovor na ovo pitanje zove se neuroestetika. Istraživanja su pokazala da ljudski mozak nije dizajniran za čitanje i da je čitanje u potpunosti ljudski izum za koji se mozak morao reprogramirati. Čitanje je, s toga, samo po sebi prilično fascinantna pojava. Razlikujemo nekoliko vrsta čitanja s obzirom na situaciju i svrhu čitanja. Čitanje kojim se bavilo ovo predavanje naziva se literarnoestetsko čitanje. Pri takvoj vrsti čitanja susret s literaturom je poseban doživljaj kojim čitatelj ulazi u svijet mašte. Prilikom literarnoestetskog čitanja događaju se različiti procesi, kao što su transportacija i imerzija, koji zajednički oblikuju doživljaj užitka čitanja. Užitak čitanja čitanje čini još fascinantnijom pojavom i u znanstvenicima budi znatiželju o tome što se u ljudskom mozgu odvija prilikom tog doživljaja. Najnovija metoda kojom se istražuje doživljaj čitanja je funkcionalna magnetna rezonanca (fMRI) koja nam omogućuje da vidimo koji su dijelovi mozga aktivni pri obavljanju određenih zadataka. U predavanju su prikazana neka od suvremenih fMRI istraživanja čitanja književnosti koja su tek u povojima, no daju naslutiti da mnogobrojni već poznati pozitivni ishodi čitanja iz užitka imaju podlogu i u biologiji našeg mozga.

 

Nova radio emisija “Čovjek-informacija-tehnologija” na Radiju „UNIOS“

U srijedu, 9. ožujka 2016. na Radiju „UNIOS“ počelo je emitiranje nove emisije “Čovjek-informacija-tehnologija” koju uređuju i vode doc. dr. sc. Boris Bosančić i dr. sc. Milijana Mičunović. Navedena emisija prati zanimljiva pitanja, ideje, koncepte, fenomene, trendove i novosti u području informacijskog društva, teorije informacije, kiberantropologije i odnosa čovjeka i tehnologije te način na koji znanstveno-tehnološki razvoj i rast utječu na čovjeka i društvo. Emitira se srijedom u 15 sati te reprizno petkom u 20 sati.

Uvodna emisija bavila se temom suvremenih tehnologija i novih medija koji sve više nameću ideologiju informacijskog idealizma i tehnološke određenosti čovjeka i svijeta otvarajući prostor za pojavu alternativnih opisa zbilje koji mogu stajati usporedo, možda i najpoznatijem, opisu totaliteta stvarnosti austrijskog filozofa Karla Poppera. On je smatrao da kao ljudska bića živimo istodobno u tri svijeta: svijetu fizičke stvarnosti, svijetu mentalnih aktivnosti i svijetu intelektualnih sadržaja koje je stvorio ljudski duh. S našom se fizičkom stvarnošću sve više isprepliće virtualna stvarnost kao ravnopravni i jednako vrijedni treći prostor, svijet mentalnih aktivnosti i stanja svijesti postupno postaje svijet transmentalnog u kojem se sadržaji uma prevode u čistu informaciju koja transcendira biološko tijelo, a svijet intelektualnih sadržaja postupno biva zamijenjen svijetom digitalnih informacija i podataka koji sve više postaju predmetom manipulacije računala i umjetne inteligencije.

Više informacija o emisiji, njezinim temama i terminima emitiranja možete pronaći ovdje.

Intervju s dr. sc. Tomislavom Jakopecom na stranicama Osijek Software Cityja

Na stranicama Osijek Software Cityja objavljen je intervju s dr. sc. Tomislavom Jakopecom pod naslovom “Tomislav Jakopec: evangelist tehničke izvrsnosti osječke akademske zajednice”. Središnja tema intervjua jest povezivanje osječke akademske i softver zajednice kroz poticanje studenata informatologije na uključivanje u aktivnosti softverskog developmenta. Iz intervjua izdvajamo sljedeću misao koja opisuje narav i svrhu studija inormacijske tehnologije koji je na Odsjeku za informacijske znanosti pokrenut ak. godine 2015/2016: “Što se same strukture (studija) informacijskih tehnologija tiče, zamišljeno je da damo studentima vještine i znanja s kojima bi se mogli zaposliti u IT tvrtkama, ali i u slučaju zaposlenja u informacijskim ustanovama pokrenuti unapređenja i osuvremeniti ustanove jer knjižnice, kao i muzeji i arhivi, trebaju studente koji će znati napraviti web stranice, mobilne aplikacije i slično za svoje ustanove.”

Interjvu je vodila i napisala naša studentica Ana Leh, a možete ga pročitati ovdje.

Predstavljanje pilot-projekata u ak. god. 2015/2016.

Dana 24. veljače 2016. godine s početkom u 15 sati održano je predstavljanje pilot-projekata studenata druge godine diplomskog studija Informatologije.Pilot-projekti obvezna su aktivnost u 3. semestru diplomskog studija Informatologije uvrštena u Nastavni plan i program. Nose 8 ECTS-bodova te podrazumijevaju samostalnu organizaciju, provedbu i predstavljanje rezultata pilot-projekta uz nadzor mentora. Cilj je pilot-projekata ostvariti konkretan i opipljiv rezultat, a u predlaganju tema za pilot-projekte mentori se vode načelima korisnosti rezultata projekata za studente, Odsjek i nastavni proces u cjelini, ali i za širu društvenu zajednicu. U ak. god. 2015/2016. realizirano je ukupno 7 pilot projekata.

Program je započeo predstavljanjem pilot projekta Izrada mobilnih aplikacija za djecu s posebnim potrebama u suradnji s Centrom za odgoj i obrazovanje “Ivan Štark” Osijek na kojem su, pod mentorstvom dr. sc. Tomislava Jakopeca i dr. sc. Josipe Selthofer, radili studenti Marta Matijević, Domagoj Potlimbrzović i Mateja Zuzjak. U suradnji s Centrom za odgoj i obrazovanje “Ivan Štark” Osijek, implementacijom dodatnih sadržaja, dorađena je aplikacija GlasApp koju su akademske godine 2014/2015 napravili studenti Katharina Rostaš, Hana Marčetić i Antun Matanović. Također, izrađena je nova mobilna aplikacija Godišnja doba. Gosti na predstavljanju su bile i ravnateljica Centra Edit Lemal te pedagoginja Višnja Maričak koje su u ime Centra mentorima i studentima uručile zahvalnice.

Program se nastavio izlaganjem projekta Mobilna aplikacija „Članska iskaznica“ na kojem su pod mentorstvom dr. sc. Tomislava Jakopeca radili studenti Milan Balać i Luka Buljan.Cilj je ovoga projekta bio izraditi mobilne aplikacije za Android i iOS platforme pomoću kojih se korisnici Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek mogu identificirati prilikom podizanja građe u svim ograncima Knjižnice. Uz to, projekt je rezultirao i izradom web aplikacije koja će sadržavati podatke potrebne za prijavu korisnika u mobilnu aplikaciju te omogućiti osoblju Knjižnice upravljanje podacima.

Zatim je predstavljen projekt Novosti OŠ „Ivan Filipović“ – prigodno on-line izdanje koji su pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Gordane Dukić, dr. sc. Josipe Selthofer te dr. sc. Tomislava Jakopeca izradili studenti Sanja Lapiš, Martina Šalinger i Sandra Živković. Cilj ovog projekta bio je izrada prigodnih on-line izdanja školskog lista Vedrine Osnovne škole „Ivan Filipović“ u Osijeku. U okviru projekta sva postojeća (digitalizirana i elektronička) izdanja školskog lista Vedrine okupljena su na jednom mjestu u otvorenom pristupu, na OJS (Open Journal System) platformi. Predstavljanju pilot projekata prisustvovao je i ravnatelj škole Zlatko Kraljević koji je izrazio zahvalnost studentima, mentorima i Odsjeku u svoje ime, ime djelatnika škole i učenika.

 

Nakon toga predstavljen je projekt Dodjela kreiranih, te izrada novih deskriptora za zapisnike vijeća Filozofskog fakulteta u Osijeku na kojemu su radili studenti Stjepan Zlatić i Robert Janus pod mentorstvom dr. dc. Kristine Feldvari. Cilj je ovoga projekta bio izraditi kontrolirani rječnik pomoću kojeg će se moći pretraživati zapisnike vijeća Filozofskog fakulteta u Osijeku koji su pohranjeni u repozitoriju Fakulteta. Svrha ovoga projekta je olakšati pristup, te poboljšati odziv i preciznost pronalaženja traženih informacija iz zapisnika vijeća Filozofskog fakulteta u Osijeku.

Sjedeći pilot projekt koji je predstavljen nosi naslov Izrada vizualnog identiteta te promotivnih i programskih materijala za međunarodnu konferenciju LIDA 2016. Na ovom projektu radile su studentice Mia Kuzmić i Iva Magušić – Dumančić pod mentorstvom dr. sc. Josipe Selthofer. Cilj projekta bio je osmisliti i izraditi vizualni identitet te promotivne i programske materijale za konferenciju Libraries in the Digital Age (LIDA) 2016. Vizualni identitet LIDA-e 2016 razvijao se na temelju ranije izrađenog logotipa. Kao rezultat pilot projekta ponuđena su četiri idejna rješenja vizualnog identiteta LIDA-e 2016.  koja su implementirana na zahvalnice, plakat programa, programsku knjižicu i akreditacije za sudionike.

Pretposljednji pilot projekt koji je predstavljen nosio je naslov Izrada vizualnog identiteta i knjige grafičkih standarda za tvrtku ORKA. Na projektu su radili studenti Mia Ilić te Petar Matusina pod mentorstvom dr. sc. Josipe Selthofer. ORKA je osječka tvrtka  specijalizirana za izradu visokokvalitetnih ERP (Enterprise Resources Planning) poslovnih informatičkih rješenja Cilj je ovoga pilot projekta bio grafički oblikovati elemente vizualnog identiteta (pripadajući simbol, znak, tipografiju, boju) za tvrtku ORKA (Osječka Radionica Kvalitetnih Aplikacija) te izraditi knjigu grafičkih standarda uporabe vizualnog identiteta u primarnim i sekundarnim sredstvima komunikacije. Pilot projekt je rezultirao četirima idejnim rješenjima logotipa tvrtke ORKA od kojih je jedan izabran kao novi logo ove tvrtke.
Program predstavljanja pilot-projekata završio je s izlaganjem studentice Tamare Lemajić koja je predstavila projekt Mrežna stranica Alumni kluba studenata Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek na kojemu je radila zajedno sa studentom Stjepanom Horvatom pod mentorstvom dr. sc. Snježane Stanarević Katavić. Ovaj je pilot projekt proveden s ciljem izgradnje mrežne stranice Alumni kluba Odsjeka za informacijske znanosti kao prvog koraka u pokretanju navedenog kluba. Cilj Alumni kluba je uspostavljanje i održavanje veza s bivšim studentima Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku i razvijanje suradnje s institucijama u kojima su zaposleni. U sklopu pilot projekta izrađena je mrežna stranica koja sadrži pristupnicu klubu te anketu čija je svrha prikupiti podatke o diplomiranim studentima i njihovim iskustvima na tržištu rada.

(Snježana Stanarević Katavić)

BOBCATSSS 2016, Lyon

Studenti Odsjeka za informacijske znanosti i ove godine sudjelovali su na već poznatoj konferenciji BOBCATSSS, održanoj 27. – 29. siječnja. Simpozij obuhvaća teme iz područja knjižničarstva i informacijskih znanosti, a svake godine organizatori su studenti s najmanje dva europska sveučilišta.  Ove godine BOBCATSSS je održan u Francuskoj, točnije u Lyonu. Glavni su organizatori bili studenti iz Lyona, Pariza te po prvi put studenti iz SAD-a, točnije Sveučilišta Knoxville, Tennessee. Središnje teme simpozija bile su informacija, knjižnice i demokracija u društvu s brojnim podtemama kao što su intelektualne slobode i cenzura, zaštita privatnosti i mnoge druge. Svoja razmišljanja i radove o navedenim temama predstavilo je više od 200 sudionika iz čak 25 zemalja.

Za početak, reći ćemo nešto o Lyonu. Smješten je na mjestu gdje se spajaju dvije rijeke – Rhona (koja ima 15 mostova) i Saona (s njih čak 17!) što znači da se nalazi na strateškoj točki susreta sredozemne i zapadne Europe. Prema latinskom – „tvrđava svjetla“. Lyon je treći najveći grad u Francuskoj i jedan je od glavnih kulturnih i gastronomskih centara u Europi. Ima dugačku tradiciju kinematografije koju su pokrenuli izumitelji filma, braća Lumière, a poznat je i kao grad u kojem je rođen svjetski poznati književnik Antoine de Saint – Exupéry. Grad parkova, arhitekture, sira, vina, čokolade, sjedište  Interpola, svjetskog policijskog udruženja. Iz naše perspektive, Lyon je temperamentni grad sa slobodoumnim i otvorenim ljudima, grad umjetnosti i kulture, kojeg je bilo izuzetno vrijedno upoznati i zbog čega je upravo on bio izvrstan temelj za ovogodišnju temu BOBCATSSS-a – informacija, knjižnica, demokracija.

Iako su prihvaćeni svi prijavljeni radovi naših studenata, nažalost, zbog poteškoća s financiranjem samo su četiri studenta otputovala u Lyon i to zahvaljujući velikom angažmanu profesora Borisa Badurine (kojem se želimo još jednom zahvaliti!).

 

Iz Osijeka smo na put krenuli vlakom 26. siječnja u ranim jutarnjim satima. Zagreb je bio naša iduća postaja, nakon kojeg smo zajedno s profesorom krenuli na put do Lyona.  Dobra glazba (playlisti možete pristupiti ovdje, hvala kolegi Horvatu!), degustiranje kave s brojnih stajališta i, naravno, divni slovenski, talijanski i francuski krajolici – samo su neke od ključnih riječi koje opisuju zanimljiv put od preko 1000 kilometara.

Kolege sa zadarskog Odjela za informacijske znanosti čekala je slična priča. Nakon dugog puta, sastali smo se s petero studenata i profesorima Drahomirom Cupar i Franjom Peharom.

Prvi dan konferencije, 27. siječnja, uvodni govor održala je Päivikki Karhula, znanstvenica na finskom Sveučilištu Tampere koja je govorila o cenzuri i zaštiti privatnosti u suvremenom kontekstu. Nakon otvorenja, sa zadarskim kolegama posjetili smo Musée des Confluences. To je znanstveni i antropološki muzej u kojem glavne izložbe pokušavaju odgovoriti na pitanja odakle dolazimo, tko smo i što radimo. Nakon promišljana o sličnim pitanjima, ostatak dana proveli smo šetajući živopisnim ulicama Lyona.

Drugi dan, 28. siječnja, već kao pravi Lyonjani, kombinacijom javnih prijevoza uputili smo se u ENSSIB, francuski nacionalni centar za informacijske znanosti, gdje se održao ostatak predavanja. Uvodno predavanje održao je Paul Sturges, profesor na britanskom Sveučilištu Loughborough i sjevernoafričkom Sveučilištu Pretorija. Predstavio je glavne ideje o intelektualnoj slobodi i ulozi knjižnice u demokratskom životu. Istaknuo je kako intelektualna sloboda predstavlja temeljni aspekt ljudske autonomije i slobode. Ona omogućuje pristup informaciji, racionalnu raspravu i širenje ideja. P. Sturges zaključuje kako knjižnice, sada više nego ikada, trebaju biti ustanove koje njeguju slobodu i demokraciju. Tog dana predstavljeno je oko 45 radova i postera te održano 5 radionica. Raspravljalo se o nizu zanimljivih tema, kao što su uloga knjižnica u sprječavanju nadzora, transparentnost vladine dokumentacije, slobodno širenje znanstvene literature, uloga knjižnica u mjestima pogođenim prirodnim katastrofama, društveni mediji u službi demokratizacije knjižnica i slično. Među radovima toga dana bilo je i istraživanje Roberta Janusa o informacijskim potrebama studenata u demokratskom društvu te ulozi knjižnica u tom procesu. Unatoč umoru i prehladi, kolega je spretno prenio glavne ideje istraživanja koje je proveo s mentorom Darkom Lacovićem. Isto tako, Zadrani su predstavili svoje radove o javnim knjižnicama i e-demokraciji, kao i potrebi postojanja što raznovrsnijih filmskih zbirki.

Tog dana posjetili smo jedan od brojnih parkova u Lyonu, Parc de la Tête d’Or, u kojem se nalazi zoološki vrt i jezero, kao i Jardin botanique de Lyon, botanički vrt u sklopu parka. Navečer smo se pridružili sudionicima  konferencije na druženje uz francuske specijalitete i zvukove jazz banda.

29. siječnja, odnosno zadnjeg dana konferencije, uvodno predavanje održao je Denis Merklen, francuski sociolog i znanstvenik pri Sveučilištu Paris III. Govorio je o ulozi knjižnica u demokratskom društvu te naglasio kako su one puno više od pukih političkih institucija. Tog  dana predstavljeno je više od 20 radova, postera i radionica, među kojima je i istraživanje Stjepana Horvata, Sanje Lapiš i Marte Matijević o društvenim medijima i zaštiti privatnosti, odnosno o tome koje probleme doživljavaju korisnici, kojim se strategijama koriste te kako to utječe na njihovo ponašanje i dijeljenje informacija. Zadarski kolege predstavili su radove o odnosu studenata i profesora na Facebooku i privatnosti te ulozi kulturnih događanja u promociji knjižnične građe. Jedno od zanimljivijih predavanja bilo je o tome što knjižnice trebaju nakon napada na redakciju lista Charlie Hebdo, odnosno, o knjižnicama koje se trenutno  nalaze između slobode izražavanja i neutralnosti kao kulturne ustanove. Taj rad dobio je i nagradu za najbolji rad BOBCATSSS-a 2016.Na kraju, valja spomenuti i više nego zanimljiv poziv na BOBCATSSS 2017 u gradu Tampere u Finskoj koji možete pogledati ovdje.

(Tekst napisale Sanja Lapiš i Marta Matijević. Fotografije, Marta Matijević)

2. znanstveni kolokvij Odsjeka za informacijske znanosti

2. znanstveni kolokvij Odsjeka za informacijske znanosti održan je u srijedu, 3. veljače 2016. U okviru kolokvija Milijana Mičunović, Boris Badurina i Boris Bosančić predstavili su svoj rad s konferencije Technology, Knowledge & Society koja se održala u veljači 2014. u Madridu, Španjolska, pod nazivom “Tehnološka trijada – prema konceptu totaliteta stvarnosti današnjice”.

Svrha rada bila je predložiti konceptualnu strukturu koja bi na smisleniji način omogućila razumijevanje totaliteta nove tehnološke stvarnosti koja oko nas izranja sa sve ubrzanijim razvojem informacijsko-komunikacijske tehnologije. Predložena konceptualna struktura predstavlja novu, tehnološku trijadu koja oslikava utjecaj informacijske i komunikacijske tehnologije na sastavnice već postojeće, i u literaturi mnogo poznatije, Popperove trijade. Kao što je poznato, egzistencijska trijada Karla Poppera totalitet stvarnosti zasniva na usporednom postojanju tri svijeta: svijeta fizičkih stvari ili stanja (Fizički svijet – World 1), svijesti o postojanju fizičkih stvari ili stanja (Mentalni svijet – World 2) te intelektualnog sadržaja ljudskog mišljenja, a u neku ruku svijeta znanja ili informacija, ali i umjetničkih i književnih djela i sl. (tzv. Popperov Treći svijet – World 3). U novoj egzistencijskoj trijadi na mjesto Fizičkog svijeta predlaže se da stupi Virtualni svijet s obzirom na mogućnost tehnologije da stvori takav svijet (npr. u računalnim igricama) i koji zbog mjerljivih učinaka predstavlja još jednu vrstu stvarnog svijeta; na mjesto Mentalnog – svijet Transmentalnog, na osnovi nekih transhumansitičkih i posthumanističkih stremljenja i predviđanja razvoja ljudske svijesti; te na koncu na mjesto Popperovog svijeta 3, svijeta ‘humane kreacije’, Digitalni svijet, superračunala zasnovanih na umjetnoj inteligenciji.

(B. Bosančić)

Predavanje doc. dr. sc. Maje Krtalić “Novine kao izvor informacija u znanstvenoistraživačkom radu”

21. siječnja 2016. godine doc. dr. sc. Maja Krtalić održala je predavanje pod nazivom “Novine kao izvor informacija u znanstvenoistraživačkom radu” u sklopu projekta Filozofskog fakulteta Otvoreni četvrtak.

Danas više no ikada postaje imperativ osigurati kvalitetnu i brzu uslugu, kao i točnu informaciju, za korisnike brojnih usluga i informacijskih servisa u digitalnom okruženju. Učinkovita organizacija i ponuda informacija trajni je izazov informacijskim ustanovama, kojemu prethodi dubinsko poznavanje specifičnih potreba i zahtjeva pojedinih kategorija korisnika. Znanstvenici pripadaju posebno zahtjevnoj kategoriji korisnika, a oblikovanje usluga koje se mogu ugraditi kao podrška znanstvenoj infrastrukturi izravno utječe na dobrobit cjelokupnog društva.

Izlaganje je bilo usmjereno na dva ključna pitanja kada se promišlja o temi novina s aspekta informacijskih znanosti: zašto su novine predmet istraživanja u informacijskim znanostima, te koliko se i na koji način novine koriste kao izvor informacija za znanstvena istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima, posebice u povijesti i filologiji?

Pored toga, prikazane su odabrane digitalne novinske zbirke te mogućnosti njihova pretraživanja, dijeljenja i korištenja informacija. Izlaganje je temeljeno na rezultatima istraživanja prikupljenim u jednogodišnjem projektu Novinska građa kao izvor znanstvenih informacija u društvenim i humanističkim znanostima.

Više o temi možete pročitati u online izdanju Glasa Slavonije.

 

Future, future, down the hall, who’ll have a job of them all?

(Robot family, Izvor: Machine overlords)

U posljednje vrijeme često slušamo o sve bržim društvenim promjenama, o tome kako živimo u burnim vremenima i kako je svijet postao jedno vrlo nesigurno mjesto. Takve se tvrdnje često podupiru izjavama o brzom znanstveno-tehnološkom napretku i promjenama koje donose nove tehnologije i mediji. Jedna od zanimljivijih priča jest priča o tome kako će računalna tehnologija i umjetna inteligencija utjecati na profesionalni i privatni život čovjeka. Da priča nije samo instant vijest pojedinih portala kojom se privlače klikovi, potvrđuju i sve ozbiljnije rasprave međunarodnih institucija i organizacija svjesnih da je budućnost već tu (W. Gibson) i da su određene promjene nužne kako bi se društvo što bezbolnije prilagodilo novonastaloj situaciji. Tako se sve češće mogu čuti rasprave o nužnosti uvođenja temeljnog dohotka, reformi obrazovnog sustava, stvaranju uvjeta za prekvalifikaciju radnika i drugim ‘tranzicijskim’ inicijativama.

Što o svemu misli Svjetski gospodarski forum i kakva nas iznenađenja očekuju u 4. industrijskoj revoluciji možete pročitati u dokumentu pod naslovom Deep Shift: 21 Ways Software Will Transform Global Society objavljenom na njihovim mrežnim stranicama.

Iako cijela priča na prvu može zvučati pomalo obeshrabrujuće pa bi netko mogao pomisliti da budućnost pripada robotima, treba imati na umu da rješenje ‘problema’ leži u dobroj pripremi. Jer, na kraju, promjena je jedino što je stalno – We’re puppets to the silver strings of souls of changes.

(M. Mičunović)

Potpisan sporazu o suradnji s tvrtkom Hammer d.o.o.

Filozofski fakultet potpisao je sporazum o suradnji oko održavanja stručnih aktivnosti studenata preddiplomskog studija Informatologije. Sporazum je potpisan s tvrtkom Hammer d.o.o.. Radi se o maloj i dinamičnoj tvrtki orijentiranoj na razvoj softvera za financijske institucije. Glavni je proizvod tvrke Insa Portfolio Management System. Sjedište tvrtke je u Osijeku, a softver se razvija u partnerstvu sa švicarskom tvrtkom Insa Investment Software AG.

Ciljevi i organizacija stručne prakse, studentske obveze, sadržaj stručne prakse, mentorstvo i voditeljstvo te ostala pitanja u vezi sa stručnom praksom uređeni su dokumentom Pravilnik o stručnoj praksi studenata preddiplomskog studija Informatologije