Iz povijesti

Akademske godine 2005./2006. upisana je prva generacija studenata na Jednopredmetni preddiplomski studij informatologije. Iako Odsjek za informacijske znanosti školuje stručnjake tzv. informacijskog profila još od 1998. godine kada je započeo djelovati kao Katedra za knjižničarstvo pri Pedagoškom fakultetu u Osijeku i kada je pokrenut Dvopredmetni studij knjižničarstva, prelaskom na bolonjski sustav studiranja 2005. godine te promjenom naziva studija i titule koju studenti stječu otvoreno je novo poglavlje u našoj povijesti. Naslanjajući se na tradicionalna znanja namijenjena prvenstveno radu u knjižnicama, promjene studija 2005. godine bile su usmjerene na osposobljavanje studenata za rad s informacijama u širem kontekstu informacijskog društva. Međutim, posljednjih deset godina donijelo je brojne tehnološke, ekonomske, društvene i druge promjene koje su se odrazile i na naše studijske programe. Osim toga, brza promjenjivost područja informacijskih znanosti nužno uvjetuje da se studijski programi mijenjaju, ažuriraju i inoviraju redovito pa i češće nego studiji u ostalim područjima. 2015. godine usvojeni su i pokrenuti novi studijski programi iz informacijskih znanosti na diplomskoj razini.

O studiju danas

Današnji studij informatologije, i na preddiplomskoj i na diplomskoj razini, obrazuje stručnjake koji će učinkovito organizirati informacije u fizičkom i digitalnom okruženju, zaštititi informacije kako bi one bile dugoročno dostupne i upotrebljive, izraditi specifične informacijske proizvode, službe i usluge za različite korisničke skupine, vizualno organizirati i prezentirati informacije, vrednovati informacije i posredovati ih različitim skupinama korisnika. Te kompetencije čine studente koji su završili studij informatologije vrlo atraktivnim i kompetentnim stručnjacima za obavljanje poslova u svim fizičkim i mrežnim okruženjima gdje postoji potreba rada s informacijama i korisnicima informacija u najširem smislu riječi.

Studij informatologije tradicionalno se temelji na teorijskim znanjima i praktičnim vještinama prikupljanja, organizacije, očuvanja, vrednovanja i posredovanja informacija te oblikovanja informacijskih usluga za različite skupine korisnika. Ta su znanja i vještine proizašle iz konteksta informacijskih ustanova kojima pripadaju u prvom redu knjižnice, arhivi i muzeji. Danas ovaj studij njeguje tradicionalno nasljeđe, ali osposobljuje studente za promišljanje i upravljanje promjenama u informacijskim ustanovama te primjenu stečenih znanja na inovativan i kreativan način kako bi se informacijskim ustanovama ponudile nove generacije stručnjaka sposobne osnažiti ulogu informacijskih ustanova u digitalnom informacijskom društvu i učiniti ih neizostavnim segmentom društvenog, kulturološkog, ali i gospodarskog razvoja.

Iako su informacijske znanosti relativno mlade u odnosu na neka druga znanstvena polja i intenzivno se razvijaju tek od druge polovice prošloga stoljeća, svjedoče brojnim tehnološkim i društveno-gospodarskim promjenama koje su se u tom vremenu događale. Stoga je ova struka primorana brzo se prilagođavati i kontinuirano stvarati nova praktično primjenjiva znanja kao odgovor na takvu brzu promjenjivost koja doseže svoje vrhunce u današnjem informacijskom društvu i unutar sveprisutnog fenomena „preopterećenosti informacijama“.

Budući da je informacija kao temeljni objekt prema kojemu je usmjeren studij u svojoj srži interdisciplinarna, studij polazi od prepoznavanja i njegovanja interdisciplinarnosti s jednim temeljnim ciljem: kako bi se informacija razumjela u pravom kontekstu i u skladu s tim organizirala i prezentirala na pravi način. Pri tome dolazi do sinergije koja nastaje isprepletanjem informacijskih znanosti s nizom drugih polja iz društvenih, humanističkih, tehničkih i prirodnih znanosti, što je nužno kako bi se učinkovito poučavao i istraživao kompleksan fenomen informacijskog društva i usluge koje informacijske znanosti za njega nude.

Tko je to Informatolog? – problem identiteta

Iako se na Odsjeku za informacijske znanosti dugi niz godina radilo s uspjehom, intenzitetom i voljom čemu svjedoče zabilježene aktivnosti i uspjesi nastavnika i studenata, jedan od temeljnih problema s kojima smo se susretali i s kojim se još uvijek susrećemo jest problem identiteta – Tko je to Informatolog? Na ovo pitanje jednoznačan odgovor teško daju i naši studenti, a ponekad i sami nastavnici. O široj zajednici i tržištu rada da ne govorimo. Razlog tome nije u činjenici da imamo „izmišljeno“ zanimanje kako se ponekad može čuti. Razlog tome je da okruženje u kojem djelujemo još uvijek nije dovoljno svjesno moći koju informacija ima danas i važnosti da se njome upravlja u najširem smislu riječi. Fraze poput Živimo u informacijskom društvo, Okruženi smo informacijama bile su možda točne prije deset godina. Danas su informacija, društvo i pojedinac toliko isprepleteni pojmovi da je i njihovo značenje transformirano. U nedavnom istraživanju provedenom unutar jednog istraživačkog rada na Odsjeku za informacijske znanosti dvoje je ispitanika, opisujući svoje iskustvo života i rada u tzv. informacijskom društvu, upotrijebilo termine ‘digitalno sazviježđe’ i ‘informacijska dijeta’ koji vrlo lijepo oslikavaju ovu transformiranost. Nekoliko je posljednjih desetljeća donijelo promjene u našim svakodnevnim životima. Nismo li postali, neprimjetno ali nepovratno, digitalni, virtualni, usisani u digitalna sazviježđa koja su ponekad toliko prenapučena zettabyteima raznolikih sadržaja da nam je potrebna samodisciplina informacijske dijete?

Za kraj evo mogućeg odgovora na najčešće postavljeno pitanje – Tko je Informatolog?:

Informatolog (ili točnije prvostupnik / magistar informatologije) je zvanje koje se stječe završetkom studija informatologije na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Informatolozi se bave informacijama. Informatolozi znaju pronaći točnu i relevantnu informaciju. Informatolozi znaju organizirati velike količine informacija u smislene cjeline koje je moguće lako pretražiti i brzo pronaći ono što je potrebno. Informatolozi znaju prezentirati informaciju na način koji je potreban krajnjem korisniku. Informatolozi znaju sačuvati dokumente i informacije tako da ih bude moguće koristiti u budućnosti u autentičnom obliku. Informatolozi znaju koristiti sve prednosti informacijske tehnologije kako bi sve navedeno uspješnije ostvarili.

A evo i pitanja koje treba postaviti danas sve dominantnijem mjerilu vrijednosti neke struke, Tržištu Rada: Koliko digitalnih informacija proizvedete u jednom danu? Koliko vremena provedete tražeći neku davno pohranjenu informaciju ili dokument? U koliko je slučajeva ona još uvijek čitljiva kada ju pronađete? Kako informacijski i komunikacijski predstavljate svoje usluge i proizvode?

(Tekst napisala Maja Krtalić)