Studenti prve godine diplomskog studija Informatologije na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku Kristina Gagulić, Inga Pemper i Antonio Prgomet sudjelovali su na međunarodnoj ljetnoj školi ESSISGEN (European Summer School of Information Science and Gender), održanoj u Barceloni od 2. do 6. rujna. Ljetna škola dio je projekta GEDIS, koji se bavi promicanjem rodne raznolikosti i inkluzivnosti u području informacijskih znanosti. Više o samom projektu može se pronaći na https://www.ub.edu/gedis/hr/o-gedis-u-hr/.

Program je bio bogat i raznolik te je uključivao niz stručnih predavanja, praktičnih radionica i kulturnih aktivnosti. Prvog dana održana su uvodna izlaganja te radionica usmjerena na međusobno upoznavanje i povezivanje sudionika, a pritom su predstavljeni ciljevi i sadržaj projekta. Večernji sati bili su rezervirani za neformalno druženje i razgledavanje Barcelone, što je dodatno doprinijelo stvaranju pozitivne i poticajne atmosfere. Drugi dan naglasak je bio na aktualnim temama iz područja informacijskih znanosti; etičkim pitanjima vezanim uz umjetnu inteligenciju, problemima govora mržnje te ulozi informacijskih stručnjaka u prepoznavanju i suzbijanju diskriminacije. Treći dan bio je posvećen inkluzivnom jeziku i istraživačkim metodologijama, kao i etičkim smjernicama za oblikovanje metapodataka i izradu kontroliranih rječnika, što je otvorilo raspravu o važnosti stvaranja inkluzivnih okruženja u prostorima GLAM zajednica. Četvrtog dana studenti su posjetili Central Library of University of Barcelona, gdje su imali priliku upoznati bogatu povijest i zbirke knjižnice, od starih rukopisa i inkunabula do suvremenih digitalnih resursa. Sudjelovali su i u fokus grupama u kojima su razmjenjivali dojmove i iskustva s programa. Tijekom tog dana također su intenzivno radili na dovršavanju svojih projekata otvorenih obrazovnih resursa (OER). Završni dan bio je posvećen predstavljanju i evaluaciji projekata. Sudionici su izlagali svoje radove pred profesorima i kolegama, razmjenjivali ideje i dobivali konstruktivne povratne informacije, a program je zaključen zajedničkom refleksijom i osvrtom na cjelokupno iskustvo.

ESSISGEN je studentima pružio izuzetno bogato i inspirativno iskustvo koje je pridonijelo njihovu profesionalnom i osobnom razvoju, osnažilo razumijevanje rodne raznolikosti te potaknulo promišljanje o stvaranju inkluzivnijih knjižnica i informacijskih prostora otvorenih prema LGBTIQ+ zajednici. Sudjelovanje na ovakvom programu omogućilo im je ne samo stjecanje novih znanja i vještina, već i vrijednu međunarodnu suradnju te razmjenu perspektiva i ideja s kolegama iz različitih zemalja.

Tekst napisala: Kristina Gagulić

Od 22. do 24. listopada 2025., doc. dr. sc. Tihana Lubina i Borna Petrović, mag. sudjelovali su na međunarodnoj konferenciji 5th DARIAH-HR International Conference – Digital Humanities & Heritage 2025: Rethinking Heritage across STEM, Humanities, and Arts. Posterskim izlaganjem predstavili su projektne aktivnosti koje će provesti u okviru njihove radne skupine, koja se bavi tematizacijom žudnje u povijesnoj periodici kroz digitalizaciju i sadržajnu analizu članaka iz osječkog dnevnog lista Narodna obrana. Projektne aktivnosti odvijat će se u sklopu institucijskog projekta Jezik žudnje u književnosti i kulturi (voditeljica: prof. dr. sc. Biljana Oklopčić). 

Tekst napisao: Borna Petrović

Dana 22. rujna 2025. na Filozofskom je fakultetu prigodnim programom obilježen Svjetski dan Alzheimerove bolesti. Nakon predavanja „Pravna zaštita i ljudska prava oboljelih od Alzheimerove bolesti“ Silvije Dološić Groznica, predsjednice Udruge Memoria, Kornelija Petr Balog i Sanjica Faletar predstavile su drugo i dopunjeno izdanje „Vodiča za osobe s Alzheimerovom bolesti i njihove članove obitelji“.

Vodič je nastao u okviru znanstvenog projekta “Informacijske potrebe oboljelih od Alzheimerove bolesti i članova njihovih obitelji” te je revidiran i nadopunjen u okviru institucionalnog FFOS-002 projekta „Izgradnja demenciji prijateljskih narodnih knjižnica: teorijske i praktične pretpostavke”. Namijenjen je osobama s Alzheimerovom bolesti, članovima njihovih obitelji i ostalim osobama uključenima u njihovu skrb i njegu u gradu Osijeku i okolici,
a sadrži korisne informacije koje im mogu olakšati život. Cilj je ove publikacije na jednom mjestu okupiti kvalitetne i provjerene informacije o bolesti, njezinim
simptomima i dijagnozi, nefarmakološkoj terapiji, komunikaciji s osobama s Alzheimerovom bolesti te o raznovrsnim pravima koja osobe s Alzheimerovom bolesti
(AB) i njihove obitelji i/ili skrbnici imaju. Iznimno važan dio Vodiča odnosi se na
mehanizme pravne zaštite, poput skrbništva i oduzimanja poslovne sposobnosti, koji se pojašnjavaju na jednostavan i razumljiv način. Na kraju publikacije nalazi se popis knjiga (romani, osobne priče, priručnici) na hrvatskom jeziku koje o Alzheimerovoj bolesti govore s različitih stajališta, a dostupne su u lokalnim narodnim knjižnicama, te popis igranih i dokumentarnih filmova o demenciji. U okviru Vodiča priređen je i adresar nadležnih institucija te relevantnih ustanova i nevladinih udruga, koje su označene na karti grada Osijeka, s kontakt-podacima.

U medijima:

18. rujna 2025. u sklopu 3. Festivala održivosti prof. dr. sc. Maslina Ljubičić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu te izv. prof. dr. sc. Melita Aleksa Varga i Borna Petrović, mag. s Filozofskog fakulteta u Osijeku održali su radionicu Hrvatske poslovice kao dio svjetske baštine. U radionici su sudjelovali učenici 4. razreda II. gimnazije u Osijeku. U okviru radionice učenicima su predstavljene hrvatske poslovice koje imaju podrijetlo u latinskom jeziku te ekvivalente u talijanskom i engleskom jeziku. Nakon prezentacije učenici su odigrali niz interaktivnih online igrica u kojima su interpretirali značenja poslovica. Cilj je radionice bio promišljanje o hrvatskoj baštini kao dijelu svjetske narodne baštine, a ona je provedena u okviru projekta Portal hrvatskih poslovica: nadogradnja baze suvremenim poslovicama (voditeljica: izv. prof. dr. sc. Kristina Feldvari) pri Centru za istraživanje kulturnog identiteta i regionalne baštine Filozofskog fakulteta u Osijeku.

12. rujna 2025. u Gradskoj knjižnici Požega održan je 6. okrugli stol s međunarodnim sudjelovanjem Zavičajni fondovi i zbirke u knjižnicama panonskog prostora. Na Okruglom stolu s posterskim izlaganjem Novinski oglasi kao odraz društvenih vrijednosti i identiteta grada Osijeka s našeg Odsjeka sudjelovali su doc. dr. sc. Tihana Lubina i Borna Petrović, mag. te doc. dr. sc. Ivana Perkušić s Odsjeka za sociologiju.

11. i 12. rujna 2025. na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu održana je 3. međunarodna znanstveno-stručna konferencija Kontinentalna Hrvatska: povijesni kontekst, aktualnosti i perspektive u budućnosti. Naš je Odsjek sudjelovao na konferenciji s dva izlaganja – Hrvatski list kao izvor za praćenje kulturne dinamike grada Osijeka 1926. i 1936. godine (doc. dr. sc. Tihana Lubina, Borna Petrović, mag. i dr. sc. Marina Vinaj) i Digitalna kulturna baština – primjer izrade Portala hrvatskih poslovica (izv. prof. dr. sc. Kristina Feldvari, Borna Petrović, mag. i prof. dr. sc. Boris Badurina).

Na Međunarodni dan pismenosti, 8. rujna 2025. u Zagrebu je održan stručno-znanstveni skup pod nazivom „Jezik – identitet – pismenost”. U okviru panela pod nazivom „30 godina Hrvatskog čitateljskog društva“, koji je okupio bivše predsjednice HČD-a, sudjelovala je i prof. dr. sc. Sanjica Faletar. Na skupu su proglašeni i pobjednici natječaja „Smiješak, čitajte!” te je dodijeljeno Priznanje „Đurđa Mesić” za izvanredan doprinos na području čitanja i pismenosti (dr. sc. Ljiljani Sabljak i Znanstvenoj knjižnici Sveučilišta u Zadru).