U nedjelju, 30. 3. 2025. održana je šesta po redu biciklijada Filozofskog fakulteta u Osijeku na ruti Osijek – Kopački rit. Pored poticanja na zdrav život i upoznavanje lokalne prirodne baštine osnovni je cilj biciklijade bio informirati građane o problemima s kojima se susreću osobe s disleksijom i dugim teškoćama čitanja. Biciklijada je i ove godine bila organizirana u znak podrške kampanji Hrvatskog knjižničarskog društva „I ja želim čitati“, čijoj se organizaciji Filozofski fakultet u Osijeku službeno pridružio 2019. godine.

U organizacijskom timu sudjelovali su, i ove godine, Filozofski fakultet u Osijeku, Klub studenata informacijskih znanosti Libros i Klub studenata psihologije Psihos, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema, osječki ogranak Hrvatskog čitateljskog društva, Poliklinika SUVAG Osijek te Gradski savez za sportsku rekreaciju „Sport za sve“.

Unatoč lošem vremenu prethodnih dana nedjelja je bila sunčana i rutu od ukupno 30 kilometara, bentom uz Dravu, odvozilo je 59 sudionika. Zahvaljujući sponzorstvu Gradskog prijevoza putnika Osijek, u vožnji je sudjelovalo i nekoliko sudionika koji ne posjeduju vlastite bicikle. Eleonora Matić, policijska službenica za prevenciju Ureda načelnika Policijske uprave osječko-baranjske, prije polaska je upoznala sudionike s pravilima ponašanja u prometu za bicikliste te im podijelila prikladne promotivne materijale.

Na cilju su sudionici kratko predahnuli uz osvježenje te pritom poslušali vrlo zanimljivo predavanje o Parku prirode Kopački rit i njegovu biljnom i životinjskom svijetu.

Iako su na ovogodišnjoj biciklijadi većinu sudionika činili studenti, nekoliko učenika OŠ Franjo Krežma svojim su sudjelovanjem potvrdili da je ovu rutu moguće izvoziti bez velike pripreme te stoga koristimo ovu priliku da građane pozovemo da nam se sljedeće godine pridruže u još većem broju. 

Biciklijadu su i ove godine popratili lokalni mediji: HRT Radio Osijek i Osječka TV.

Sanjica Faletar

13. i 14. prosinca 2024. godine, izv. prof. dr. sc. Kristina Feldvari i Borna Petrović, student 2. godine diplomskog studija Informatologije, sudjelovali su na 120. međunarodnoj znanstvenoj konferenciji ESD-a “Building Resilient Society” u Zagrebu s izlaganjem rada “Satisfaction and Usability of the Intranet for Knowledge Management in Higher Education Institutions: a Case Study of the Faculty of Humanities ans Social Sciences, Osijek”, napisanog u koautorstvu s prof. dr. sc. Borisom Badurinom.

U Poreču, od 27.11. do 29.11.2024. održao se 27. seminar Arhivi, knjižnice i muzeji “Opisujemo, uvijek i zauvijek!”. AKM seminar organizira Hrvatsko arhivističko društvo, Hrvatsko knjižničarsko društvo i Hrvatsko muzejsko društvo, a jedan od suorganizatora je i Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku. Na ovogodišnjem seminaru, sudjelovale su i izv. prof. dr. sc. Josipa Selthofer i dr. sc. Ines Hocenski. Izv. prof. dr. sc. Josipa Selthofer održala je radionicu pod nazivom Kako izgraditi vizualno prepoznatljiv brand baštinskih ustanova u Hrvatskoj putem izdavačke djelatnosti, a dr. sc. Ines Hocenski održala je radionicu pod nazivom Nakladnički projekti koji educiraju javnost o kulturnoj baštini. Na radionicama su sudjelovali knjižničari, kustosti i arhivisti iz različitih dijelova Hrvatske. Na radionicama su kolege iz struke dobili priliku čuti za novosti i mogućnosti unaprjeđenja za svoja poslovanja, a vezana uz nakladničku djelatnost.

5. i 6. prosinca 2024. godine, doc. dr. sc. Tihana Lubina i Borna Petrović, student 2. godine diplomskog studija Informatologije, sudjelovali su na Međunarodnom interdisciplinarnom 4. kongresu Centra za interdisciplinarna istraživanja Filozofskog fakulteta u Osijeku: »Perspektive društva, znanosti i umjetnosti u dobu umjetne inteligencije« s posterskim izlaganjem Percepcija studenata informacijskih znanosti o privatnosti osobnih podataka s posebnim osvrtom na utjecaj umjetne inteligencije.

Tefko Saracevic, profesor emeritus Sveučilišta Rutgers (Sjedinjene Američke Države) i ugledni znanstvenik i sveučilišni profesor u području informacijskih znanosti, preminuo je dana 5. listopada 2024. u  svojoj 93. godini.

Tefko, kako su ga jednostavno zvali i studenti i kolege diljem svijeta, rođen je u Zagrebu 24. studenog 1930. godine. Nakon završetka studija elektrotehnike na Sveučilištu u Zagrebu, preselio se u Sjedinjene Američke Države gdje je na Sveučilištu Case Western Reserve u Clevelandu, Ohio, doktorirao u području informacijskih znanosti. Na tom je Sveučilištu radio od 1962. do 1985. godine kada odlazi na Fakultet za komunikacije, informacije i knjižničarstvo na Sveučilištu Rutgers u New Jerseyju, gdje je ostao sve do kraja svog radnog vijeka. Tijekom svoje dugogodišnje nastavničke karijere predavao je kao gostujući profesor na brojnim sveučilištima, a Sveučilište u Zadru dodijelilo mu je 2011. počasni doktorat znanosti za višegodišnju suradnju  i izniman doprinos razvoju zadarskog Odjela za knjižničarstvo (današnjeg Odjela za informacijske znanosti). Tefko se uvijek rado odazivao pozivu da svoje znanje podijeli i s nastavnicima i studentima na Odsjeku za informacijske znanosti Sveučilišta u Osijeku na kojem je gostovao u više navrata. Štoviše, osječkom je Odsjeku pružio nesebičnu podršku i pri oblikovanju „bolonjskih“ studijskih programa dijeleći svoje znanje i iskustvo u sveučilišnom obrazovanju budućih informacijskih stručnjaka. O njegovoj nepresušnoj energiji i želji da prenosi svoje bogato znanje te razvija ljubav prema kontinuiranom obrazovanju i znanstvenom radu govori i činjenica da je godinama nakon što je otišao u mirovinu predavao svoj online kolegij Digitalne knjižnice te izlagao na brojnim međunarodnim konferencijama diljem svijeta na kojima bi uvijek pronašao vremena za neformalno druženje i motivirajući razgovor s mladim znanstvenicima i studentima.

Tijekom svoje plodne znanstvene karijere, objavio je više 150 znanstvenih radova, uključujući nekoliko monografskih publikacija i poglavlja u knjigama, te brojne članke u časopisima i zbornicima konferencija. Pored koncepta relevantnosti u informacijskim znanostima, čime se bavio u svom doktorskom radu, Tefko se bavio istraživanjem problema kao što su vrednovanje sustava za pretraživanje informacija, istraživanje korisnika i interakcija čovjeka i računala tijekom procesa pretraživanja i pronalaženja informacija te vrednovanje digitalnih knjižnica. Svojim je dugogodišnjim i bogatim znanstvenim radom značajno pridonio razvoju teorijske misli koja je bila neophodna za razvoj suvremenih informacijske tehnologija i informacijske djelatnosti. Tefko je dao poseban doprinos razvoju medicinskih informacijskih sustava u zemljama u razvoju te proučavanju teorijsko-metodoloških uporišta informacijske znanosti te tumačenju njezinih osnovnih pojmova ili pristupa. Zanimljivo je ovdje, primjerice, istaknuti da je upravo on autor enciklopedijske natuknice „Information Science“ u prestižnoj Encyclopedia of Information Science iz 2009. godine koja predstavlja nezaobilaznu ispitnu literaturu na knjižničarskim i informacijskim školama diljem svijeta.

U svom je istraživačkom radu, tijekom karijere, uživao potporu brojnih američkih i međunarodnih organizacija kao što su Američka zaklada za znanost, Zaklada Rockefeller, UNESCO itd. Pored nastavnih i znanstvenih postignuća, Tefko je obnašao i brojne (profesionalne) dužnosti. Od 1990. do 1991. godine bio je predsjednik Američkog udruženja za informacijske znanosti i tehnologiju (ASIST), a više od dva desetljeća je obnašao ulogu glavnog urednika uglednog časopisa Information Processing & Management.

Zajedno s prof. Tatjanom Aparac-Jelušić pokrenuo je međunarodnu konferenciju Libraries in the Digital Age (LIDA), koja se od 2000. godine redovito održava u Hrvatskoj (Dubrovnik, Zadar, Osijek) u suorganizaciji Odsjeka za informacijske znanosti Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Odjela za informacijske znanosti Sveučilište u Zadru i Sveučilišta Rutgers iz SAD-a. Tijekom godina, LIDA je postala ključno mjesto susreta i suradnje hrvatskih i američkih, a potom i svjetskih, znanstvenika i stručnjaka iz područja knjižničnih i informacijskih znanosti te je postavila Hrvatsku na svjetsku kartu informacijskih znanosti.

Recentna bibliometrijska istraživanja pokazala su da je Tefko jedan od najcitiranijih autora u području informacijskih znanosti, a za svoj izniman doprinos knjižničnoj i informacijskoj znanosti, još je za života dobio brojne nagrade i priznanja, kao što su Award of Merit, najznačajnija ASIS&T-ova nagrada (1995.), Nagrada za izvrsnost u znanosti Gerard Salton Award for Excellence in Research koju dodjeljuje Association for Computing Machinery (1997.), ASIS&T-ovu nagradu za najboljeg nastavnika Outstanding Information Science Teacher Award (1985.) itd.    

Tefko Saracevic je dao izniman doprinos razvoju knjižnične i informacijske znanosti i djelatnosti u Hrvatskoj i svijetu, a imao je i neprocjenjiv utjecaj na razvoj Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku. Pamtiti ćemo ga po njegovoj životnoj energiji, vedrom duhu i ljubavi prema planinama te neumornoj podršci studentima i mladim znanstvenicima koje je uvijek poticao da propituju svrhu i društvenu korisnost svojih (doktorskih) istraživanja postavljanjem onog nezaboravnog pitanja And so what?

Od 13. do 15. studenoga 2024. godine, studenti diplomskog studija Informatologije Borna Petrović, Bruno Sadiković i Mirna Turčinović sudjelovali su pod mentorstvom prof. dr. sc. Kornelije Petr Balog na 49. skupštini Hrvatskoga knjižničarskog društva u Opatiji.

Na Skupštini je Borna Petrović u tematskom bloku Knjižnice u multikulturalnom kontekstu: inkluzivnost, raznolikost i održivost – istraživanja održao izlaganje ‘Tajni kupac’ u hrvatskim narodnim knjižnicama, gdje je predstavio rezultate vrednovanja Gradske knjižnice Požega i Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci, metodom tajnoga kupca. Istraživanje su proveli studenti 2. godine diplomskog studija Informatologije Borna Petrović, Irena Poje i Bruno Sadiković u okviru kolegija Vrednovanje informacijskih usluga kod prof. Kornelije Petr Balog.

Ovogodišnja Skupština okupila je stručnjake iz akademske zajednice iz Hrvatske i cijeloga svijeta. Tijekom četiri dana, kroz predavanja, radionice i panel-diskusije na teme knjižnica i umjetne inteligencije, knjižnica u multikulturalnom kontekstu te knjižnica i knjižničnih usluga u kontekstu zelene tranzicije i ekološke osviještenosti društva, raspravljalo se o aktualnim izazovima u struci, kao i o mogućim smjerovima razvoja iste.

Tekst napisao: Borna Petrović