Knjiga Knjižnična arhitektura, autorica prof. dr. sc. Tatjane Aparac Jelušić i prof. dr. sc. Sanjice Faletar Tanacković, pruža pregled razvoja knjižnične arhitekture, knjižničnih zgrada kao i njihova suživota u kulturi te bogatu stručnu literaturu koja se bavi navedenom problematikom.
Više o knjizi pročitajte ovdje.
Na virtualnoj konferenciji ISIC 28. 9.-1. 10. 2020. Pretoria, Južnoafrička Republika profesorice Sanjica Faletar Tanacković i Kornelija Petr Balog s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku održale su predavanje na temu oboljelih od Alzheimerove bolesti i njihovih skrbnika te njihove informacijske potpore.
Radovi prezentirani na konferenciji bit će dostupni u časopisu Information Research.
Prof. dr. sc. Kornelija Petr Balog održala je pozvano izlaganje na 45. skupštini Hrvatskoga knjižničarskog društva Knjižnice u doba krize koja se održala virtualno u vremenu od 7.-10. 10. 2020. Naslov izlaganja bio je Vjesnik bibliotekara Hrvatske – prvih 70. godina djelovanja časopisa.
prof. dr. sc. Kornelija Petr Balog
Bivše studentice Odsjeka za informacijske znanosti, a danas zaposlenice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Dragana Koljenik i Ivana Matijević dobitnice su nagrade “Eva Verona”.
Više možete pročitati ovdje.
Čestitamo!
Prof. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković održala je pozvano izlaganje, pod naslovom “Fizički prostor suvremenih knjižnica: Zašto nam je potreban i kako ga oblikovati?”, na 11. okruglom stolu za školske knjižnice koji se 5. 10. 2020. održao online, u suorganizaciji Hrvatskog knjižničarskog društva, Tehničke škole Zagreb i Zagrebačkog knjižničarskog društva.
18. 12. 2019. godine u okviru kolegija Teorija i praksa organizacije informacija (dvopredmetni studij informatologije, 2 godina) održano predavanje gostujuće predavačice mr. sc. Snježane Radovanlija Mileusnić (Muzejski dokumentacijski centar Zagreb). Održano je predavanje pod naslovom METODOLOGIJA PRIKUPLJANJA I OBRADE PODATAKA O JEDINICAMA KNJIŽEVNE BAŠTINE ZA POTREBE ONLINE TEMATSKOGA VODIČA KNJIŽEVNA BAŠTINA U MUZEJIMA.
prof. dr. sc. Kornelija Petr Balog
Studentice diplomskoga studija Informatologije (Maja Šimenić i Tomislava Žilić) i nastavnice s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek (prof. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković, doc. dr. sc. Milijana Mičunović, prof. dr. sc. Kornelija Petr-Balog) sudjelovale su 5. 3. 2020. u raspravi organiziranoj u okviru Erasmus+ programa „Mladi u kulturi“. Ova sektorska rasprava, koja bi trebala doprinijeti izradi Strategije kulturnog razvitka grada Osijeka odnosila se na baštinu i baštinske ustanove (arhive, knjižnice, muzeje). Kako bi se što više mladih, koji su prepoznati kao ključni dionici ovog programa, uključilo u raspravu, s organizatorima projekta (PRONI Centar za socijalno podučavanje, Udruga Andizet i Grad Osijek) dogovoren je nastavak suradnje te organizacija još jedne rasprave na Filozofskom fakultetu Osijek u ožujku 2020.
prof. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković
U srijedu 26. veljače 2020. godine, studenti preddiplomskog studija informatologije Kolić, Stojić, Konjevod, Djetka i Milković sudjelovali su u likovnoj radionici s djecom školske i predškolske dobi centra za pružanje usluga u zajednici „Klasje“.
Tema radionice je bila izrada makete akvarija korištenjem kolaž papira i flomastera. U radionici je sudjelovalo sedmero djece.
Ivan Milković
Kao i prošle godine, klub studenata informacijskih znanosti Libros početkom je prosinca na ulazu Filozofskog fakultetu postavio kutiju za skupljanje donacija za Dječji dom Klasje. Skupljale su se igračke, školski pribor i slatkiši. Skupljanje donacija trajalo je do 19.12. kada su ih studentice Lucija Grgić, Marijana Đurčević, Tomislava Konjevod i Mihaela Kolić odnijele u Klasje te održale kreativnu božićnu radionicu s djecom. Izrađivali su bor i ukrase za bor kao i božićne čestitke. Osim toga su se pjevale božićne pjesme i igrale razne igre. Ovim putem zahvaljujemo svima koji su donirali nešto za ove mališane, a klub Libros planira nastaviti jednom mjesečno posjećivati Klasje i održavati radionice.
Mihaela Kolić
17.1.2020. godine održana je terenska nastava u sklopu kolegija Metode zaštite papirne građe za studente 1. godine diplomskog studija informatologije. Terenska nastava obuhvaćala je posjet laboratoriju za konzervaciju i restauraciju Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu te obilazak samog arhiva uz stručno vodstvo. Dočekali su nas srdačno i počastili su nas kako bismo se okrijepili nakon puta. Laboratorij je specijaliziran za konzerviranje i restauriranje spomeničke baštine pisane na papiru, pergameni i koži, a mi smo svi zajedno mogli vidjeti i na konkretnim primjerima kako se to i radi. Na početku su nas odmah uveli u same postupke restauracije knjige na konkretnom primjeru, kako to rade u teoriji, a kasnije su nam pokazali i kako to izgleda u praksi.. Ono što smo slušali na predavanjima, sada smo mogli vidjeti kako u stvarnosti. To se posebno odnosi na pomagala i alate kojima se služe prilikom postupaka koje smo mogli vidjeti uživo, opipati i vidjeti na koji se način koristi. Vidjeli smo kako se mjeri pH oštećenog papira, na koji način radi digitalni mikroskop te isto tako kako se koristi stroj za laminaciju papira koji radi na preko 100°C. Nakon toga, vidjeli smo na koji se način spašava tiskana građa nakon štete koju su napravili kukci gdje se radio postupak popunjavanja pomoću pulpe i hidraulične preše, što je bilo vrlo interesantno za pogledati. U zadnjem dijelu vidjeli smo na koji se način restaurira tiskana građa kao što su matične knjige, nacrti u boji, plakati i sl. te Okolina u kojoj se radi i tip restauracije koji se obavlja što je najviše možda privuklo pažnju svih nas. Nakon obilaska laboratorija, otišli smo i u obilazak samoga arhiva gdje smo uz stručno vodstvo obišli prizemlje i sve čitaonice koje se u arhivu koriste. Čitaonice i prostorije za skupni rad su renovirane, ali sačuvani su svi izvorni stolovi, vitrine, ornamenti i ukrasi u prostorijama kako bi i dalje svaka prostorija ostala vjerodostojna vremenu u kojem je arhiv izgrađen. Naučili smo važnost restauracije s gledišta djelatnika Arhiva koji su vrlo rado izdvojili strpljenje i vrijeme da nas provedu kroz većinu postupaka koji obavljaju na svakodnevnoj bazi.
Helena Rečić
