Na virtualnoj konferenciji međunarodnoj konferenciji QQML 2021 (International Conference on Qualitative and Quantitative Methods in Libraries) koja se održala od 25. do 28. svibnja 2021. prof. dr. sc. Damir Hasenay i asistentica Ines Horvat održali su 27. svibnja 2021. izlaganje pod naslovom Methodological Considerations of Written Heritage Interpretation.
Znanstveni kolokvij Odsjeka za informacijske znanosti održao se u srijedu, 26. svibnja 2021., u virtualnoj učionici 110 u 12:30 sati. Nastavnici Odsjeka su predstavili svoje znanstvene aktivnosti. Program znanstvenog kolokvija možete pronaći u nastavku.
1. Projekt DECriS (Digital Education for Crisis Situations). Više o projektu možete pročitati ovdje.
2. Projekt Zlatne godine
Cilj je projekta uključivanje osoba starije životne dobi u život zajednice kroz organizaciju aktivnosti koje su prilagođene njihovim potrebama i interesima. Aktivnosti koje će se provesti kroz projekt su organizacija radionica zdrave prehrane i tjelovježbe, filmske večeri, zabava kroz društvene igre u prirodi i sl. Nositelj projekta je Hrvatska mreža za ruralni razvoj. U istraživačkom dijelu projekta uključeni profesori s Odsjeka za informacijske znanosti: prof. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković, prof. dr. sc. Kornelija Petr Balog i doc. dr. sc. Tomislav Jakopec. Više možete pogledati u priloženoj prezentaciji.
3. Projekt Aktivna mirovina
Cilj projekta vezan je uz pripremu i provedbu aktivnosti Matice umirovljenika grada Osijeka radi stjecanja novih znanja i jačanja kapaciteta u području aktivnog starenja i povećanja kvalitete života umirovljenika. Tijekom projekta planira se i razvoj dvije nove socijalne inovacije – Oživimo povijest grada i Glazbena terapija – namijenjene poboljšanju kvalitete života umirovljenika. U projektu ispred Odsjeka za informacijske znanosti sudjeluju doc. dr. sc. Josipa Selthofer i doc. dr. sc. Tomislav Jakopec. Više možete pogledati u priloženoj prezentaciji.
4. IConference 2021
E-konferencija 2021. (iConference 2021) organizacije informacijskih škola I-Schools izvorno je zamišljena kao četverodnevna “hibridna” konferencija s mogućnošću virtualnog i kontaktnog sudjelovanja. Kako je tekuća pandemija COVID-19 putovanje učinila nepraktičnim, konferencija se održala u virtualnom obliku od 17. do 31. ožujka 2021. Organizator konferencije bila je Škola za upravljanje informacijskim izvorima (The School of Information Resource Management – SIRM) sa Renmin sveučilišta Kine (Renmin University of China). Tema konferencije: Raznolikost | Divergencija | Dijalog (Diversity | Divergence | Dialogue). Preko 500 sudionika imalo je priliku poslušati oko stotinjak unaprijed snimljenih predavanja, šest radionica, sedamnaest izlaganja doktorskih studenta i sl. te ostvariti kontakt u virtualnom okruženju.
5. LIDA 2021
Od 19. do 22. 4. 2021. godine održana je međunarodna konferencija Libraries in the Digital Age (LIDA) koja se, u suorganizaciji Rutgers Sveučilišta iz SAD-a, Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek te Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, održava od 2000. godine. Ovogodišnja se konferencija bavila izazovima i identitetskim promjenama koje digitalna paradigma donosi knjižnicama, obrazovnim ustanovama i građanima, s posebnim naglaskom na etičke aspekte. O toj i srodnim temama izlagalo je preko 150 autora iz čitavog svijeta (Hrvatska, Češka, Danska, Francuska, Njemačka, Grčka, Indonezija, Irska, Izrael, Latvija, Libanon, Norveška, Poljska , Portugal, Slovačka, Slovenija, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD). Na konferenciji je sudjelovalo i 26 doktorskih i diplomskih studenta iz više zemalja. Jedna od tri pozvana predavača na skupu je bila Milijana Mičunović s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek koja je u svojem iznimno zanimljivom predavanju govorila o suživotu ljudi i tehnologije u tzv. tehnosferi. Na skupu je sudjelovalo više nastavnika s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakultet Osijek, koji su predstavili rezultate svojih istraživanja (Boris Bosančić, G. Gašo, S. Faletar Tanacković, K. Petr Balog, M. Gilman Ranogajec, B. Badurina), a nagradu za najbolji studentski poster dobila je Ines Horvat za rad o hrvatskoj pisanoj baštini i njezinoj ulozi u očuvanju kulturnog identiteta. Nagradu za najbolji studentski rad dobili su diplomandi Filozofskog fakulteta Osijek, Ivona Grgić i Cvijetin Vidaković, za svoje istraživanje informacijskog ponašanja umirovljenika te izradu aplikacije koja bi im trebala olakšati pronalaženje korisnih informacija na internetu. Sljedeća će se LIDA održati u Osijeku u svibnju 2023.
6. PROJEKT UNIOS ZUP 2018 – 76 “Informacijske potrebe oboljelih od Alzheimerove bolesti i članova njihovih obitelji”
Cilj je projekta bio utvrditi informacijske potrebe osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti (AB), članova njihovih obitelji (neformalnih njegovatelja) i/ili skrbnika vezane uz financijska, socijalna, mirovinska, nasljedna, zdravstvena i druga prava i pitanja te obrasce njihova informacijskog ponašanja. Posebna je pažnja pritom stavljena na identifikaciju prepreka na koje ove osobe nailaze pri traženju potrebnih informacija i poteškoće vezane uz postupak realizacije navedenih prava. Osnovni je zaključak provedenih istraživanja da postojeće zakonske mjere i politike nisu posebno okrenute potrebama osoba oboljelih od Alzheimerove bolest, te da u svojoj biti krše njihova temeljna ljudska prava. Nadalje, utvrđeno je da u gradu Osijeku ne postoji odgovarajući sustav podrške (zdravstveni, socijalni, informacijski) za osobe oboljele od Alzheimerove bolesti članove njihovih obitelji te da većina njihovih potreba ostaje nezadovoljena. Oboljeli i članovi njihovih obitelji imaju brojna pitanja koja ne znaju komu postaviti, nisu upoznati sa svojim pravima niti znaju kako ih ostvariti. Na temelju znanstvenih spoznaja dobivenih u projektu priređen je tiskani Vodič s korisnim i provjerenim informacijama koje mogu olakšati život osobama s Alzheimerovom bolešću, članovima njihovih obitelji i ostalim osobama uključenima u njihovu skrb i njegu u gradu Osijeku. Također, financijskim sredstvima projekta nabavljena je knjižna i neknjižna građa koja će činiti temelj specijalne knjižnične zbirke u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek, a koja će biti namijenjena osobama oboljelima od AB i članovima njihovih obitelji i koristit će se u terapijske i istraživačke svrhe.
7. Prijava projekta Izgradnja demenciji prijateljskih narodnih knjižnica: teorijske i praktične pretpostavke.
U planu je nastavak projekta čija bi svrha bila istražiti teorijske i praktične pretpostavke za izgradnju demenciji prijateljskih narodnih knjižnica kao kulturnih ustanova u kojima se osobe s Alzheimerovom bolešću osjećaju dobrodošlo i uključeno. Kroz planirane znanstvenoistraživačke i stručne aktivnosti, a u koje će pored znanstvenika biti uključeni i studenti te lokalni kulturni sektor i zainteresirane civilne udruge, projekt će pokušati odgovoriti na jedan od značajnijih izazova suvremenog hrvatskog društva: podizanje kvalitete života osoba s Alzheimerovom bolešću, i uključivati će educiranje i senzibilizaciju knjižničara i studenata informatologije – budućih knjižničara o AB, te uključivanje oboljelih od AB u društveni život zajednice kroz prilagodbu knjižničnih usluga njihovim potrebama i interesima te izradu prilagođenih materijala za čitanje.
27. travnja 2021. od 14:00 do 15:30 sati
Program:
Studentice Daniela Šarić, Tomislava Žilić i Marija Žilić i 2020. godine provodile su aktivnosti u sklopu Europe Code Weeka te su održana sljedeća predavanja:
Studentice Tena Lončarević, Ena Maurus i Ana Puhek sudjelovale su 15. i 16. listopada 2020. godine na My Smart City hackathonu u Zadru, koji se održao u zadarskom Kazalištu lutaka. Studentice su kao članice IT@FFOS tima osvojile 3. mjesto.
Dejan Kraguljac iz tvrtke ReRoot održao je gostujuće predavanje u sklopu kolegija Programiranje 3 na Dvopredmetnom diplomskom studiju informacijske tehnologije s temom „Izrada aplikacije za iOS uređaje“. Manuela Mikulecki predstavila je tvrtku kao potencijalnog posloprimca studentima koji upravo prisustvuju posljednjim predavanjima.
Dolores Katić i Katarina Gagulić, COBE Tech 31. listopada 2019. djelatnice tvrtke COBE Tech Dolores Katić i Katarina Gagulić održale su predavanje studentima 2. godine Diplomskog studija informacijske tehnologije na temu „Testiranje mobilnih aplikacija“.
Ana Leh iz tvrtke Factory održala je 10. prosinca 2019. godine predavanje pod naslovom „Dizjan i development moblinih i web-aplikacija“. Predavanje na temu UI/UX designa održano je na kolegiju Oblikovanje mrežnih stranica u sklopu Preddiplomskog studija informatologije. Također je 9. studenog 2020. godine održala predavanje na temu UX/UI dizajn u mobilnim aplikacijama na kolegiju Programiranje 3, koji se izvodi na Diplomskom studiju informacijske tehnologije.
7. ožujka 2020. naši bivši studenti Stijepo Vrdoljak i Jure Žilić gostovali su na kolegiju Programiranje 2 u sklopu Diplomskog studija informacijske tehnologije i održali motivacijsko predavanje za mlade kolege.
17. studenog 2020. naša bivša studentica Marija Buhin održala je gostujuće predavanje na temu IT-a u nakladništvu na kolegiju Oblikovanje mrežnih stranica, koji se izvodi na Preddiplomskom studiju informatologije.
Studenti prve godine informatologije u okviru kolegija Uvod u muzeologiju samostalno su izradili seminarski rad u obliku videouratka u kojem su pokušali prikazati studiranje u vrijeme korone. Budući da je ovogodišnja generacija oba semestra pohađala u online okruženju, bila je to izvrsna prilika da se barem donekle međusobno upoznaju, usvoje nove vještine, ali i da budućim generacijama studenata prenesu iskustva studiranja u pandemijsko vrijeme. U realizaciji projekta sudjelovali su sljedeći studenti: Dominik Ivančić, Dorotea Dražić, Emanuel Ulman, Paula Šprajc, Nikola Janžek, Martina Slobođanac, Ana Talan, Iskra Matijanić, Ivona Guštin, Luka Marić, Martina Maras, Anna-Marie Gašparović, Mirta Bošnjak, Josipa Galić i Leo Zdjelarević. Video je režirala i montirala studentica Iskra Matijanić.
Možete ga pogledati slijedeći poveznicu: https://www.youtube.com/watch?v=yropI4mJWwY&t=375s
Ovim se putem svi ostali studenti pozivaju na sudioništvo u projektu, i to na način da posjete mrežnu stranicu https://www.menti.com/yyyuartm8i putem koje će do 27. svibnja 2021. iznijeti svoja iskustva o tome što im je najviše nedostajalo tijekom pandemijskog studiranja.
U subotu, 24. travnja 2021. godine, održana je tradicionalna biciklijada Filozofskog fakulteta Osijek (FFOS) u organizaciji Filozofskog fakulteta Osijek u suradnji s Klubom studenata informacijskih znanosti “Libros”, Gradskom i sveučilišnom knjižnicom Osijek, Društvom knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema, te osječkim ogrankom Hrvatskog čitateljskog društva.
Rutu od otprilike 30 kilometara, na relaciji Osijek – Kopački rit – Osijek, odvozilo je 16 sudionika. U biciklijadi su sudjelovali FFOS nastavnici, knjižničari i studenti, učitelji i učenici OŠ Franjo Krežma te građani. Budući da je zbog epidemioloških uvjeta na fizičkoj biciklijadi bio ograničen broj sudionika, tijekom vikenda je organizirana i virtualna biciklijada kojoj se pridružilo 20ak građana i 10ak sudionika međunarodne konferencije LIDA koji su u svojim gradovima (u Sjedinjenim Američkim Državama, Poljskoj, Danskoj, Slovačkoj, Sloveniji i Njemačkoj) odvozili rutu po vlastitom izboru. Najsretnije sudionice virtualne biciklijade bila je Martina Pencinger, studentica 1. godine Filozofskog fakulteta Osijek, i Amy VanScoy, profesorica sa Sveučilišta Buffalo, iz SAD-a, kojima su uručene simbolične nagrade.
Biciklijada se i ove godine organizirala povodom Noći knjige, u znak podrške nacionalnoj kampanji za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom “I ja želim čitati” Komisije za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama Hrvatskog knjižničarskog društva. Cilj je ove kampanje informirati i senzibilizirati hrvatsku javnost o problemima osoba s teškoćama čitanja i disleksijom te potaknuti suradnju među relevantnim institucijama i stručnjacima. Kako bi se pak omogućio lakši pristup većem broju knjiga prilagođenih za ovu društvenu skupinu, Kampanjom se želi potaknuti uvođenje sustavnog financiranja proizvodnje građe lagane za čitanje i zvučnih knjiga na državnoj razini te povećati mrežu knjižnica koje provode programe za osobe koje ne mogu čitati standardni tisak. Jedan od glavnih ciljeva Kampanje, izmjena Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, je ostvaren. U zakon su dodani članci 86.a i 86.b kojima se uređuje korištenje autorskih djela za potrebe osoba koje su slijepe, imaju oštećenje vida ili druge poteškoće u korištenju tiskanih izdanja, uključujući i osobe koje “imaju perceptivne smetnje ili poteškoće u čitanju te zbog toga ne mogu čitati tiskana izdanja u istoj mjeri kao osoba koja nema takve smetnje ili poteškoće”. Zahvaljujući tim dopunama olakšana je prilagodba tiskanih djela i drugih sadržaja zaštićenih autorskim pravom i srodnim pravima u formate prilagođene potrebama slijepih osoba, osoba s oštećenjem vida ili drugim poteškoćama zbog kojih se ne mogu služiti standardnim tiskom.
Roditelji, odgajatelji, nastavnici, knjižničari, socijalni i zdravstveni djelatnici, logopedi, nakladnici, predstavnici civilnog društva i svi ostali koji žele saznati više o Kampanji, podržati ju i uključiti se u planiranje i provođenje aktivnosti (izložbe, predstavljanje knjiga, predavanja, radionice, biciklijada itd.) mogu se javiti koordinatorici Kampanje na Filozofskom fakultetu Osijek, prof. dr. sc. Sanjici Faletar Tanacković.
Sanjica Faletar Tanacković
Roditelji, odgajatelji, nastavnici, knjižničari, socijalni i zdravstveni djelatnici, logopedi, nakladnici, predstavnici civilnog društva i svi ostali koji žele saznati više o Kampanji, podržati ju i uključiti se u planiranje i provođenje aktivnosti (izložbe, predstavljanje knjiga, predavanja, radionice, biciklijada itd.) mogu se javiti koordinatorici Kampanje na Filozofskom fakultetu Osijek, prof. dr. sc. Sanjici Faletar Tanacković.
Od 19. do 22. 4. 2021. godine održana je međunarodna konferencija Libraries in the Digital Age (LIDA) koja se, u suorganizaciji Rutgers Sveučilišta iz SAD-a, Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek te Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, održava od 2000. godine. Konferencija je zbog epidemioloških uvjeta održana u virtualnom formatu, a besprijekornu tehničku podršku osigurao je Filozofski fakultet Osijek.
Ovogodišnja se konferencija bavila izazovima i identitetskim promjenama koje digitalna paradigma donosi knjižnicama, obrazovnim ustanovama i građanima, s posebnim naglaskom na etičke aspekte. O toj i srodnim temama izlagalo je preko 150 autora iz čitavog svijeta (Hrvatska, Češka, Danska, Francuska, Njemačka, Grčka, Indonezija, Irska, Izrael, Latvija, Libanon, Norveška, Poljska , Portugal, Slovačka, Slovenija, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD). Na konferenciji je sudjelovalo i 26 doktorskih i diplomskih studenta iz više zemalja.
Konferenciju je izlaganjem otvorio pozvani predavač Nicholas Belkin, profesor emeritus s Rutgers Sveučilišta, svjetski poznat kao utemeljitelj kognitivnog pristupa u informacijskim znanostima. On se u svom iznimno provokativnom izlaganju pozabavio sveprisutnim informacijskim ‘miljeom’ te njegovim mogućim implikacijama na ulogu knjižnica čija je zadaća građanima omogućiti brz i učinkovit pristup informacijama. Druga je pozvana predavačica na skupu bila Milijana Mičunović s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek koja je u svojem iznimno zanimljivom predavanju govorila o suživotu ljudi i tehnologije u tzv. tehnosferi te o promjenama koje u naše živote donosi visoko tehnološka kultura. M. Mićunović je u svom izlaganju istražila kako pojedinci i društvo u cjelini, mogu pridonijeti uspješnoj koegzistenciji organizama i algoritama te tehnologiju upotrijebiti za dobro i za pozitivnu promjenu društva. Treća je pozvana predavačica, Diane Rasmussen Pennington iz Ujedinjenog Kraljevstva, u svom izlaganju pokušala odgovoriti na pitanje kako nam knjižničari mogu pomoći da se uspješno snađemo u infodemiji.
Na skupu je sudjelovalo više znanstvenika i stručnjaka s Filozofskog fakultet Osijek, koji su predstavili rezultate svojih istraživanja. Boris Bosančić u svome radu istražuje ideju dihotomije poimanja informacije s obzirom na podatkovnu strukturu pošiljatelja te pozadinsko znanje primatelja poruke. Bosančić se pri tome oslanja na Shannonovu ideju ‘informacijske teorije’ koja se pojavila još davne 1948. godine, a o ovoj je temi objavio rad u prestižnom međunarodnom časopisu Journal of Documentation. G. Gašo, M. Dragija Ivanović i S. Faletar Tanacković u svom se radu bave odnosom mentora i doktorskih studenata, te predstavljaju rezultate istraživanja provedenog među doktorskim studentima informacijskih i komunikacijskih znanosti u RH. Cilj istraživanja M. Gilman Ranogajec i B. Badurine je povećati razinu svjesnosti akademske zajednice o važnosti vještina informacijske pismenosti te pitanjima zaštite osobnih podataka na društvenim medijima. L. Šuster, u svome posterskom izlaganju donosi rezultate istraživanje o učinku mobilnih uređaja na interpersonalnu komunikaciju knjižničara i korisnika, na informacijsko ponašanje korisnika te na samo pružanje knjižničnih usluga. S. Faletar Tanacković, K. Petr Balog, u suautorstvu sa S. Erdelez (Simmons Sveučilište, SAD), u svome su radu predstavile rezultate istraživanja o knjižničnim uslugama za osobe oboljele od različitih oblika demencije (posebice Alzheimerove bolesti) i njihovih skrbnika te ulozi knjižnica u stvaranju demenciji prijateljskih zajednica.
U okviru konferencije tradicionalno su dodijeljene i nagrade za najbolja posterska i studentska izlaganja. Nagradu za najbolji studentski poster, međunarodno je ocjenjivačko povjerenstvo dodijelilo Ines Horvat, asistentici na Filozofskom fakultetu Osijek, za rad o hrvatskoj pisanoj baštini i njezinoj ulozi u očuvanju kulturnog identiteta, a nagradu za najbolji studenti rad dobili su diplomandi Filozofskog fakulteta Osijek, Ivona Grgić i Cvijetin Vidaković, za svoje istraživanje informacijskog ponašanja umirovljenika te izradu aplikacije koja bi im trebala olakšati pronalaženje korisnih informacija na internetu. Nagrađeni su radovi zadovoljili propisane kriterije koji su se odnosili na relevantnost teme, utemeljenost pristupa na najnovijim znanstvenim spoznajama, usklađenost obrađenog problema s konferencijskom temom i kritički pristup.
Kako se konferencija zbog nepovoljnih epidemiološki uvjeta nije održala 2020.,na ovogodišnjoj je konferenciji obilježena i 20. obljetnica LIDA-e, konferencije koja je Hrvatsku i hrvatske informacijske stručnjake stavila na svjetsku scenu i povezala ih s međunarodnim kolegama. Zanimljivo je da su na LIDA-i do sada izlagali brojni pozvani predavači koji slove za najeminentnije stručnjake i znanstvenike u području. Posebna je zahvala, za njihov doprinos konferenciji LIDA, dodijeljena pokretačima LIDA konferencije, Tatjani Aparac-Jelušić (Hrvatska) i Tefku Saracevicu (Rutgers University, SAD), koji slovi za jednog od najcitiranijih autora u području informacijskih i komunikacijskih znanosti na svijetu.
Budući da ove godine za sudionike konferencije nije bilo moguće organizirati zajedničko druženje, svi su bili pozvani pridružiti se virtualnoj FFOS biciklijadi te na taj način dati podršku nacionalnoj kampanji Hrvatskog knjižničarskog društva za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom “I ja želim čitati”. Pozivu se odazvalo 20ak sudionika iz Danske Hrvatske, Slovenije, Slovačke, Poljske i SAD-a, a najsretniji je nagrađen besplatnom registracijom za sljedeću LIDA konferenciju koja će se, zahvaljujući dugogodišnjoj uspješnoj suradnji i visokoj kvaliteti organizacije ovogodišnjeg skupa, održati u Osijeku u svibnju 2023.
Konferencija LIDA je održana pod pokroviteljstvom Hrvatskog knjižničarskog društva i Hrvatskog informacijskog I dokumentacijskom društva, a Europski ogranak krovne svjetske asocijacije informacijskih stručnjaka (ASIS&T) osigurao je besplatne godišnje članarine za nagrađene studente.
Sanjica Faletar Tanacković
U utorak, 27. travnja 2021. godine, s početkom u 14:00 održan je Stručni kolokvij Odsjeka za informacijske znanosti pod organizacijom Odsjeka za informacijske znanosti i Kluba studenata informacijskih znanosti LIBROS. Profesori i studenti s odsjeka okupili su se ispred malih ekrana, u online okruženju, zbog trenutne pandemije virusa COVID-19. Studenti su razmjenili svoja iskustva s raznih konferencija, projekata i radionica te predstavili zadnja dva broja Časopisa studenata informacijskih znanosti LIBROS sljedećim redosljedom:
Čestitamo studentima na inspirirajućim izlaganjima. Zahvaljujemo svima koji su bili nazočni te glavnoj organizatorici Evi Stojić. Vidimo se sljedeće godine!
