Na 2. međunarodnom kongresu Centra za interdisciplinarna istraživanja Filozofskog fakulteta Osijek “Izazovi obrazovanja” studentice 2. godine diplomskog studija Informatologije i Informacijske tehnologije Marija Milošević i Lucija Pintek održale su 3. studenog 2022. godine izlaganje pod nazivom “Zastupljenost radova hrvatskih znanstvenika iz društvenih i humanističkih znanosti o interdisciplinarnosti u bazama podataka” te su sudjelovale na interdisciplinarnoj studentskoj radionici o pretraživanju baza podataka, a na kojoj su također prisustvovali studenti dvopredmetnog preddiplomskog studija Filozofije i Informatologije Stella Edl, David Pšenica, Hannah Ljubičić, Luka Marjanović, Luka Labazan te studentice jednopredmetnog preddiplomskog studija Informatologije Matea Jukić, Helena Svalina i Lea Mihaljević.
Od 26. do 28. listopada 2022. godine doc. dr. sc. Tomislav Jakopec sudjelovao je na CARNET Users Conference (CUC) u Šibeniku i zajedno s dr. sc. Majom Quien iz Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNET predstavio novi program cjeloživotnog učenja “Digitalne kompetencije u obrazovanju” – DIKOBRAZ. Program je namijenjen nastavnicima u osnovnim i srednjim školama, kao i drugim pojedincima, koji žele steći, unaprijediti ili usavršiti digitalne kompetencije potrebne za rad u nastavi. Osnovni cilj programa je osposobljavanje polaznika za stjecanje specifičnih znanja, vještina i sposobnosti programiranja i primjene digitalnih alata u multimedijalnom odgojno-obrazovnom okruženju. Nositelj je programa Filozofski fakultet u Osijeku, a izvoditelji programa su Filozofski fakultet u Osijeku, Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET te drugi nastavnici mentori s kojima Filozofski fakultet surađuje. Detaljnije informacije o programu nalaze se na https://www.ffos.unios.hr/cjelozivotno-ucenje/digitalne-kompetencije-u-obrazovanju/
Znanstvena monografija „Grafički dizajn tiskanog i digitalnog proizvoda“ koju je napisala doc. dr. sc. Josipa Selthofer obrađuje teme iz područja grafičkog dizajna, povijesti tiskarstva, vizualnih komunikacija, vizualnog identiteta i razvoja grafičkih tehnika otiskivanja, osnovnih elemenata grafičkog oblikovanja (linije, oblika, boje, tipografije, ilustracije, fotografije) te osnovnih estetskih načela oblikovanja i specifičnosti pojedinih tiskanih i digitalnih proizvoda. Knjiga je bogato opremljena domaćim i svjetskim primjerima iz literature, kao i slikovnim prilozima koji ilustriraju i doprinose razumijevanju teksta i kulturno-umjetničkog bogatstva na hrvatskoj i svjetskoj razini, a namijenjena je sveučilišnom i stručnom obrazovanju iz područja grafičkog dizajna i široj javnosti.
U vremenu od 25. do 29. rujna 2022. godine u Berlinu se održala konferencija pod nazivom The Information Seeking in Context (ISIC). Ove je godine organizator konferencije bila Berlin School of Library and Information Science. Konferencija je okupila velik broj znanstvenika koji se bave temom dohvaćanja informacija, a na konferenciji je prezentiran i rad profesora Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku. Rad pod naslovom “Information needs and behaviour of incarcerated persons in Croatia: findings from a national quantitative study” autora Sanjice Faletar, Kornelije Petr Balog, Meri Bajić, i Borisa Badurine na konferenciji je prezentirala Kornelija Petr Balog. Preprint verzije svih radova prezentiranih na konferenciji dostupne su u repozitoriju Berlinskog sveučilišta na poveznici https://edoc.hu-berlin.de/handle/18452/25712 (ISIC 2022 Konferenz).
Tomislava Žilić, studentica 2. godine diplomskog studija Informatologije i Informacijske tehnologije na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku, predstavila je rezultate svog diplomskog istraživanja o znanju studenata informatologije o Alzheimerovoj bolesti na studentskoj konferenciji InfoDASKA, u Zadru (3. do 4. 10. 2022.).
Sanjica Faletar predstavila je dio aktivnosti provedenih u okviru projekta “Izgradnja demenciji prijateljskih zajednica” na 5. regionalnoj konferenciji o Alzheimerovoj bolesti koja se održala od 23. do 24. 9. 2022. godine u Lipiku.
Dana 14. 10. 2022. na Filozofskom fakultetu Osijek organizirana je radionica vođenog čitanja za starije građane. Pod vodstvom iskusnih knjižničarki i biblioterapijskih stručnjakinja, Dunje Marije Gabriel i Ljiljane Sabljak, sudionici su se upoznali s kraćim književnim tekstom (Bajka o vratima Danijela Dragojevića) te sudjelovali u radionici vođenog čitanja.
Dana 14. 10. 2022. na Filozofskom fakultetu Osijek održana je besplatna stručna edukacija o Alzheimerovoj bolesti pod naslovom Knjižnični programi i građa za osobe s demencijom. Nakon izlaganja o rehabilitaciji osoba s demencijom u zajednici i upoznavanja s nefarmakološkim metodama liječenja, uslijedio je niz predavanja o knjižničnoj građi i programima prilagođenima starijim osobama i osobama s demencijom. Održana je i radionica tipa training the trainer za knjižničare i studente o organizaciji aktivnosti vođenog čitanja za starije osobe koje mogu pridonijeti usporavanju razvoja bolesti i njihovom kognitivnom osnaživanju, društvenom uključivanju te podizanju samopouzdanja.
Program:
Silva Butković Soldo, Anamarija Soldo Koruga: Život s demencijom i rehabilitacija u zajednici
Štefica Mikšić, Željko Mudri: Nefarmakološke metode liječenja
Dunja Marija Gabriel: Posebni programi poticanja čitanja za osobe treće životne dobi s teškoćama čitanja
Liljana Sabljak: Posebni programi poticanja čitanja: biblioterapijskim i logo – biblioterapijskim pristupom za osobe s problemima čitanja i osobe treće životne dobi
Zoran Velagić: Građa za čitanje prilagođena starijim osobama i osobama s demencijom
Dana 3. 10. 2022. na Filozofskom fakultetu Osijek održana je besplatna stručna edukacija o Alzheimerovoj bolesti pod naslovom Izazovi života s demencijomu suvremenom društvu. Sudionici su imali priliku poslušati o samoj bolesti (rizičnim faktorima, simptomima, liječenju), ljudskim pravima oboljelih i ranom planiranju bolesti, o kognitivnom osnaživanju kao mogućoj prevenciji bolesti odnosno njezinu usporavanju, te o uspješnom komuniciranju s osobama oboljelima od demencije. Predstavljena je i inicijativa Prijatelji demencije Hrvatska koja za cilj ima promicanje razvoja okruženja u kojem se osobe s demencijom osjećaju poštovano i prihvaćeno. Kroz zadnje su se predavanje sudionici upoznali s najboljim primjerima iz knjižnične prakse iz čitavog svijeta odnosno knjižničnom građom i uslugama za osobe s demencijom i njihove članove obitelji.
Osamnaesti okrugli stol za
knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama održan
je 23. rujna 2022. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. U
organizaciji ovogodišnjeg skupa, pod nazivom “Gluhe, nagluhe i
gluhoslijepe osobe – ravnopravni korisnici knjižničnih usluga“, sudjelovalo je Hrvatsko
knjižničarsko društvo, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Odsjek za
informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek.
U
Hrvatskoj trenutno živi nešto više od 13000 osoba
oštećena sluha (u koje se ubrajaju gluhe, nagluhe i gluhoslijepe osobe) što
čini 2,6% ukupnog broja osoba s invaliditetom u RH. Iako oštećenje sluha na
prvi pogled nije vidljiva poteškoća, posljedice koje ono donosi su značajne i
dalekosežne. Primjerice, budući da osobe oštećena sluha sporije usvajaju govor i
jezik u odnosu na čujuću populaciju, gluhe, nagluhe i gluhoslijepe osobe suočavaju
se s teškoćama i u razvoju čitanja i pisanja. Usprkos jednakim intelektualnim
potencijalima, zbog otežanog praćenja nastave tijekom obrazovanja (što je pak
posljedica nedostatka prevoditelja i stručnih komunikacijskih posrednika u
nastavi), osobe oštećena sluha imaju znatno nižu razinu pismenosti, lošije
obrazovanje, neadekvatno su informirani, imaju slabije mogućnosti zapošljavanja
te vrlo često nisko samopoštovanje.
Na
ovom su se stručnom skupu knjižnice identificirale kao mjesta u kojima su informacije,
kulturni i obrazovni sadržaji dostupni svima. Zahvaljujući svojim inovativnim
programima i uslugama knjižnice mogu pridonijeti uključivanju gluhih, nagluhih
i gluhoslijepih osoba u širu zajednicu te na taj način pridonijeti provedbi
Nacionalne strategije poticanja čitanja za sve skupine stanovništva.
Domaći i strani predavači na skupu
raspravljali su o izazovima s kojima se osobe s oštećenjem sluha susreću u svom svakodnevnom
životu te načinima na koje knjižnice mogu svojom građom i uslugama pridonijeti
podizanu kvalitete njihovog života i ostvarivanju temeljnih ljudskih prava na
slobodan pristup informacijama te sudjelovanje u kulturnom i društvenom životu.
Kako bi program skupa bio dostupan svima, sva su izlaganja bila prevođena na hrvatski
znakovni jezik.
Ovaj je Okrugli stol bio još jedna prilika za umrežavanje stručnjaka iz različitih područja s ciljem promišljanja novih mogućnosti za ravnopravno uključivanje osoba s oštećenjem sluha u knjižnice i život zajednice, te izuzetno korisno što su u njemu sudjelovali i nastavnici i studenti Odsjeka za informacijske znanosti iz Osijeka.
