Dan hrvatskih knjižnica

Kako bi se potaknula bolja vidljivost i prepoznatljivost knjižnica i knjižničnih usluga te kako bi se javnost upoznala s poslanjem i ulogom knjižnice u informiranju, obrazovanju i kulturi pojedinaca i zajednice, Hrvatsko knjižničarsko društvo ustanovilo je Dan hrvatskih knjižnica koji se obilježava 11. studenog.

37. skupština Hrvatskoga knjižničarskog društva, održana u Tuhelju 30. rujna 2010., donijela je odluku da se 11. studenoga, na dan kada je 1960. godine Sabor NRH donio ukaz o proglašenju prvog Zakona o bibliotekama, obilježava kao Dan hrvatskih knjižnica. Donošenje toga Zakona označilo je svojevrstan novi početak i za hrvatsko knjižničarstvo, jer su postavljeni pravni temelji za planiraniji i sustavniji rad i razvoj svih vrsta hrvatskih knjižnica i svih ključnih odrednica hrvatskoga knjižničarstva.” (Hrvatsko knjižničarsko društvo)

 

Knjižnica i čitaonica u Kutini (Izvor)

 

Prvi je puta Dan hrvatskih knjižnica obilježen 2010. godine na Interliberu kada je predstavljena i kampanja Imam pravo znati, imam pravo na knjižnicu.

Središnja svečanost obilježavanja Dana hrvatskih knjižnica ove se godine održava u Sisku.

Bibliokamp u Ližnjanu

Fotografija: facebook.com/ Knjižnica i književno svratište “Zvona i nari”

 

Ovog je ljeta održan prvi volonterski Bibliokamp, od 12. do 24. srpnja, u knjižnici i književnom svratištu Zvona i nari u Ližnjanu. Cilj ovog Bibliokampa je otvoriti prostor mladim knjižničarima za aktivno sudjelovanje u zajednici, ali i kreativno promišljanje načina na koje bi se mogao proširiti prostor za knjigu u društvu, te konkretno pokušaj analize i inovativnog rješavanja nekoliko gorućih problema s kojima se knjižnica i književno svratište Zvona i nari svakodnevno susreće. Raspisan je natječaj za volontiranje uz besplatan smještaj u svratištu i pokrivene troškove prijevoza te su izabrane četiri studentice knjižničarstva, među kojima sam se, uz malo sreće, našla i ja.

Najprije bih istaknula kako je volontiranje u sklopu Bibliokampa zaista bilo divno iskustvo i svakome bih preporučila da se javi sljedeće ljeto, sigurno neće požaliti. Naši „domaćini“, osnivači knjižnice i književnog svratišta Zvona i nari, Natalija i Ognjen, vrlo su nas toplo dočekali i ugostili. Što se tiče samog smještaja, po dvije studentice imale su kućice za sebe, s dvije spavaće sobe, dnevnim boravkom, kuhinjom, kupaonicom i malom terasom koja je savršena za ispijanje jutarnjih kava.  U svakoj se kućici nalaze police s knjigama koje se slabije koriste, jer nažalost nemaju dovoljno mjesta u centralnoj knjižničnoj prostoriji, tako da je svaka kućica, zapravo, dio knjižnice. Iz ovoga je već vidljivo da je najveći problem ove knjižnice nedostatak prostora za pohranu građe, stoga je jedan od naših zadataka bio reorganizirati knjižnicu te napraviti što učinkovitiji razmještaj građe. Najvažnije je bilo organizirati glavnu prostoriju knjižnice u kojoj se nalazi građa iz područja književnosti, koja se ujedno i najviše posuđuje. Ovo je bio i fizički najzahtjevniji dio posla te nam je oduzeo najviše vremena. Najveći problem s kojim smo se nas četiri susrele prilikom organiziranja građe je nepoznavanje potreba i čitateljskih navika knjižničnih korisnika, no u tome su nam pomogli Natalija i Ognjen te smo sve naše ideje ostvarivale u dogovoru s njima. Došle smo tamo s puno entuzijazma, no zbog karakteristične skupine korisnika, neke su ideje odbačene i morale smo raditi tako da njima bude što lakše snalaziti se među građom.

Također smo organizirale prostoriju za različite skupove i događanja, koja se nalazi u sklopu knjižnice. U toj se prostoriji nalazi posebna zavičajna zbirka, poezija, biografije i slične zbirke. Također, ondje su održavane različite matineje u sklopu Bibliokampa, tako da nije sve bio samo fizički posao. Na tim se matinejama raspravljalo o različitim temama, ovisno o predavaču. Ukupno su bile četiri matineje. Na prvoj je gošća bila Ljubica Radović, profesorica ruskog i češkog jezika i književnosti, umirovljena dugogodišnja djelatnica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Ljubica je održala predavanje na temu rada i djelatnosti knjižnice, a raspravljalo se i o budućnosti knjige i knjižnica. Druga matineja bila je s gošćom svratišta, diplomiranom psihologinjom i književnicom Tomicom Šćavinom, koja je predstavila svoj novi znanstveno-fantastični roman „Povratak genija“. U razgovoru nam je otkrila sve ono što čini stvaralački proces jednog pisca – gdje pronalazi inspiraciju, kako se nosi sa stvaralačkim krizama, kako prihvaća književnu kritiku i slično. Ukratko, uistinu zanimljivo predavanje s još zanimljivijim predavačem. Sljedeća je matineja održana s knjižničarkama Nives Franić, djelatnicom Sveučilišne knjižnice u Puli, i Teom Čonč, djelatnicom knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koje su ovaj projekt učinile mogućim. Raspravljali smo o problemima s kojima se susreću današnje knjižnice, a ujedno i o problemima i organizaciji knjižnice u sklopu svratišta. Gošće posljednje matineje bile su američke književnice Ana Božičević i Sophia Le Fraga, koje su nam predstavile svoj uistinu zanimljiv književni stil, a osim razgovora o umjetnosti i čitanja poezije, rekle su nam ponešto i o svojim zanimljivim i neobičnim životnim pričama.

Osim navedenih matineja, u sklopu ovogodišnjeg Bibliokampa održana je promocija zbirke pjesama „Žuta šatirana ruža“ ližnjanskog pjesnika Josipa Pipa Škifića. Pip je događaj obogatio interesantnim pričama iz svoga života i stvaralaštva. Tijekom promocije pročitane su najljepše pjesme iz zbirke, a uz samog autora, i mi smo imale priliku pročitati nekoliko pjesama. Nakon promocije publici smo podijelile ankete s kratkim pitanjima o knjižnici, kako bi se upoznali s njihovim potrebama i zahtjevima te na taj način poboljšali usluge koje nude.

Uz sva događanja i rad u sklopu Bibliokampa, imale smo dosta vremena i za sebe. Posao smo mogle rasporediti kako smo htjele, tako da smo stigle uživati u slobodnom vremenu. Posjetile smo rt Kamenjak, bile smo na otvorenju Pula film festivala, upoznale mnogo zanimljivih ljudi i zabavile se na Ribarskoj noći u Ližnjanu. Zadnji dan Bibliokampa Nives i Tea su nas odvele u zanimljiv posjet Sveučilišnoj knjižnici u Puli, te znamenitoj Mornaričkoj knjižnici i time je Bibliokamp svečano završen.

Sudjelovanje na Bibliokampu bilo je jedno zaista dragocjeno iskustvo. Karakteristična skupina korisnika i karakteristična knjižnica postavili su nam mnoge izazove s kojima smo se uspješno nosile. Ugodna i topla atmosfera i opuštajući ambijent za rad uistinu su nam mnogo pomogli u obavljanju svojih dnevnih zadataka. Osim što sam se imala priliku upoznati s mnogim zanimljivim ljudima, i s potpuno drugačijim okruženjem od onoga na koje sam naviknuta, upoznala sam i tri kolegice iz Zagreba, koje su mi postale vrlo drage u tom kratkom periodu i nadam se da ćemo ostati u kontaktu. Svim kolegama bih preporučila da se prijave na sljedeći Bibliokamp, jer ono što se proživi tamo, teško je pretočiti u riječi.

(Tekst napisala Ivana Manojlović)

Razgovori ugodni java, C#, PHP i ObjectiveC putem JSON-a

 

 

Na ovogodišnjoj 6. KulenDayz konferenciji Tomislav Jakopec održao je predavanje na temu Razgovori ugodni java, C#, PHP i ObjectiveC putem JSON-a.

“Predavanje je pokrilo pojam objekta koji se na nekom poslužitelju putem PHP-a konstruira, puni podacima iz baze podataka i kao takav postavlja u listu (niz) istovjetnih objekata. PHP je zadužen da tu listu na zahtjev u formatu JSON zapisa dostavi tražitelju. Tražitelji (java, C# i (ako smijem) Objective C) interpretiraju JSON zapis u liste istovjetnih objekata i koriste u radu.”

 

 

KulenDayz IT Innovation Conference tradicionalna je IT konferencija međunarodnog značaja koja se od 2008. godine održava u Osijeku. Konferencija privlači brojne sudionike, predavače i izlagače iz regije i šireg područja, a ove su godine sudionici i gosti mogli pohađati predavanja, radionice i rasprave o različitim temama iz IT područja – Advance Development, Data Base, ITPro, Cloud, Office365, Web, Mobile i Project Management.

Expect More: Demanding Better Libraries for Today’s Complex World

 

 

Iako su knjižnice prisutne već tisućama godina, mnogi postavljaju pitanje njihova opstanka u suvremenom tehnološkom društvu. Trebamo li zaista mjesto s policama i knjigama u sve umreženijem digitalnom društvu? Ako knjižnice nisu tu zbog knjiga, zašto su onda uopće tu?

Autor David Lankes napisao je knjigu Expect More: Demanding Better Libraries For Today’s Complex World u kojoj objašnjava što možemo očekivati od knjižnica danas. Lankes smatra kako društva i zajednice koje žele napredovati i razvijati se, trebaju knjižnice koje nisu ‘ograničene’ zidovima i knjigama. Knjižnice trebaju postati nešto puno više – mjesta za učenje i mjesta koja unaprjeđuju svoju zajednicu.

Godine 2012. Lankes je primio ABC-CLIO/Greenwood nagradu za najbolju stručnu knjigu iz područja knjižničarstva. Knjigu možete slobodno preuzeti sa stranica Davidovog bloga (u PDF, MOBI, ePub i iBooks formatu).

Uvod u nakladništvo

 

 

Knjiga “Uvod u nakladništvo” profesora Zorana Velagića jedno je od malobrojnih izdanja koja tematiziraju nakladništvo kao kreativnu industriju. Ova nakladnička početnica, koncipirana kao znanstveni rad i sveobuhvatni prikaz nakladničke industrije, namijenjena je, prije svega, studentima nakladništva, ali i svima drugima koji žele znati nešto o knjizi i nakladništvu i njegovu razvoju. Iako daje sintezu recentne inozemne literature, kratki sukus poslovnih rješenja i praksi te prikaz globalnih nakladničkih trendova i suvremenih problema inozemnog i hrvatskog nakladništva, knjiga otvara i prostor za propitivanje novih i održivih modela nakladništva.

Knjiga je podijeljena u tri osnovna dijela. Prvi dio tematizira povijesnost nakladništva i njegovu paradigmatičnost u kontekstu informacijskih djelatnosti i kulturnih industrija opisujući društvene kontekste unutar kojih se nakladništvo ostvaruje i naglašavajući ulogu i odgovornost nakladnika. Drugi dio posvećen je samom nakladniku pa tako opisuje moguće organizacijske oblike nakladničke tvrtke, važnost kapitala, donosi podjelu nakladnika i nakladničkih proizvoda i odgovara na pitanje kako formirati nakladnički plan. Treći, posljednji dio, posvećen je nakladničkim proizvodima te opisuje uobičajene i standardizirane radnje stjecanja i uređivanja rukopisa i objavljivanja knjige.

Knjižnice 21. stoljeća

Članak Tom Mullaneya objavljen na mrežnim stranicama Chicago Tribune-a donosi novosti u području prostornog uređenja i usluga koje knjižnice nude kako bi se prilagodile potrebama i zahtjevima korisnika i zajednice općenito.

Library leaders nationwide are adapting to this shift by reimagining the library as an engaged community center. The role of librarians is being re-branded to reflect their expertise as content curators and trusted navigators in an ever-expanding ocean of information — in whatever format it may exist.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

(Teen hub space @ The Arlington Heights Public Library; izvor fotografije: Chicago Tribune)

DigiCULT

DigiCULT je projekt čija je misija brinuti o dobrobiti kulturnog i baštinskog sektora nadzirući i vrjednujući postojeću suvremenu tehnologiju i buduće tehnološke inovacije i prakse koje, u kontekstu digitalne kulturne ekonomije, optimiziraju razvoj, pristup i zaštitu bogate europske kulturne i znanstvene baštine.

Projekt izdaje newsletter pod istim nazivom koji četiri puta godišnje donosi novosti, članke i intervjue iz područja kulture, kulturne baštine i informacijskog društva.

Our aim is to bring developing projects and initiatives to a wider audience, to demonstrate the use of technologies and standards, and to provide greater access to the expertise and experiences of fellow cultural heritage professionals.”

Preserving Sound: A documentary on the British Library’s Sound Archive

British Library Sound Archive

“The Wire takes a tour of the British Library’s Sound Archive, deep below its London residences on the Euston Road, to talk about sound conservation and take a tour of its collections with some of its key sound curators.

“The 20th century was about audiovisual material, our memory of the 20th century is heavily audiovisual, but our sense of the 21st century is going to be a different kind of audiovisual… archiving is not going to be so much about what we can bring in, but about what to exclude,” says Will Prentice, British Library Audio Engineer and Conservation Specialist.

Nathan Budzinski interviews Popular Music Curator Andy Linehan, Audio Engineer, Conservation specialist Will Prentice, and Wildlife Sounds Curator Cheryl Tipp.”

FLOSS i knjižnice

 

Kulturne i informacijske ustanove idealna su mjesta za implementaciju free & open source rješenja. Osim što pružaju veću fleksibilnost i slobodu u radu, open source alati i projekti počivaju na istim pravilima i principima na kojima počiva djelatnost kulturnih i informacijskih ustanova – sloboda, otvorenost, pristup, razmjena, dijeljenje, razvoj, znanje i dr.

Koja su to rješenja i alati koje knjižnice, arhivi, muzeji, galerije, dokumentacijski centri i srodne ustanove mogu koristiti u svom radu?

 

  • Evergreen – “Evergreen is used by libraries to provide their public catalog interface as well as to manage back-of-house operations such as circulation (checkouts and checkins), acquisition of library materials, and (particularly in the case of Evergreen) sharing resources among groups of libraries.”
  • (LibLime)Koha – “LibLime Koha is the most advanced open development ILS available created by librarians for librarians.”
  • Greenstone – “Greenstone is a suite of software for building and distributing digital library collections. It provides a new way of organizing information and publishing it on the Internet or on CD-ROM.”
  • CORAL – “CORAL is an open source ERMS for libraries. This electronic resource management system is built by the University of Notre Dame’s Hesburgh Libraries. The first module, Licensing, was released as open source software in the summer of 2010 and we have continued releasing new modules since then. It is designed to be both simple and highly customizable – each module can be installed independently or used together depending on your library’s needs.”
  • Fedora Commons Repository Software – “Fedora Repository was originally developed by researchers at Cornell University as an architecture for storing, managing, and accessing digital content in the form of digital objects. Fedora defines a set of abstractions for expressing digital objects, asserting relationships among digital objects, and linking “behaviors” (i.e., services) to digital objects. It provides a core repository service (exposed as web-based services with well-defined APIs).”
  • DSpace – “DSpace is the software of choice for academic, non-profit, and commercial organizations building open digital repositories.  It is free and easy to install “out of the box” and completely customizable to fit the needs of any organization. DSpace preserves and enables easy and open access to all types of digital content including text, images, moving images, mpegs and data sets.  And with an ever-growing community of developers, committed  to continuously expanding and improving the software, each DSpace installation benefits from the next.”
  • Library a la Carte – “The Library à la Carte Content Management System (CMS) enables librarians to easily and quickly create dynamic web pages that integrate Web 2.0 features, such as chat and RSS feeds, with traditional library content, such as catalogs and article databases. Library à la Carte is a free open-source solution for libraries by libraries.
  • Libstats – “Libstats provides a simple way for library reference & service desks to track statistics on the number of questions asked, as well as build a simple knowledge base.”
  • Scriblio – “Scriblio has features that support original cataloging, but it can also connect to an ILS or other systems to represent those collections. For the use you describe, it would indeed overlay on top of the existing ILS.”
  • reSearcher (CUFTS, GODOT) – “reSearcher is an award-winning integrated suite of open source products for locating and managing electronic information resources, designed for use by students and researchers in academic libraries. The modules of reSearcher include: CUFTS – Open Source Serials Management; GODOT – Open Source Link Resolving; Open Knowledgebase.”
  • OpenRoom – “OpenRoom provides a simple online interface for managing and reserving rooms. With OpenRoom, you can setup any number of rooms, group them together, provide information about their contents, and even specify business hours on a room-by-room basis.”
  • Libki – “Libki is a cross-platform pc reservation booking and time management system designed to allow time limited access to computers on a network. Libki is ideally suited for use in locations where a controlled computing environment is paramount such as public access systems, libraries, school computer laboratories and more.
  • I mnogi drugi.

Kao dobar izvor o dostupnim open source rješenjima mogu vam poslužiti oss4lib (Open source systems for libraries) te FOSS4LIB (Free and open source software or libraries).

Omeka i online izdavaštvo

Omeka je besplatna open source platforma za web izdavaštvo. Autori projekta isti opisuju kao alat koji spaja područje organizacije i upravljanja mrežnim sadržajima i zbirkama te sustave za uspostavu digitalnih knjižničnih i arhivskih zbirki i repozitorija. Posebnu primjenu projekt nalazi u akademskom izdavaštvu i izdavaštvu informacijskih ustanova, arhiva, knjižnica i muzeja.

Projekt Omeka dokaz je da pokret online izdavaštva prati i iskorištava mogućnosti novih tehnologija za razmjenu informacija, znanja, ideja i kreativnih i umjetničkih radova na internetu doprinoseći tako kulturi zajednica koje svoje djelovanje i aktivnosti temelje na principu razmjene i dijeljenja znanja.

Više o Omeka-i možete saznati na službenim stranicama projekta gdje možete vidjeti i neke od multimedijalnih projekata izgrađenih pomoću Omeka-e.