Posted on

Preservation Week 2015

Preservation Week je nacionalna kampanja u SAD-u kojoj je cilj osvijestiti javnost po pitanju važnosti zaštite knjižničnih zbirki, upoznati javnost s informacijama o zaštiti i čuvanju građe te naglasiti vezu i odnos između privatnih, obiteljskih, društvenih i javnih zbirki i nužnost njihova čuvanja i zaštite.

(Izvor: Preservation Week Facebook)

Godine 2010. organiziran je prvi Preservation Week, a organizirali su ga ALA, Association for Library Collections and Technical Services, Library of Congress, Institute of Library and Museum Services, American Institute for Conservation, Society of American Archivists i Heritage Preservation. Navedene su ustanove (i udruženja) pripremile informacije i savjete kako zbrinuti i sačuvati knjižnu i drugu vrstu građe. Tako, primjerice, možete saznati kako sačuvati i zaštiti vlastitu, privatnu zbirku, kako se pravilno pobrinuti za zbirke u prostoru knjižnice, kako arhivirati i zaštiti privatne zbirke (digitalne fotografije, audio i video zapise, elektroničku poštu, mrežne stranice i druge digitalne sadržaje) te mnoge druge stvari.

Također, SAA (Society of American Archivist) je pripremila i nekoliko poveznica na mrežne stranice posvećene čuvanju i zaštiti građe.

Više o samom događaju možete saznati na službenim mrežnim stranicama, odnosno na njihovim Facebook stranicama.

Posted on

“Druga prilika” za knjižnice

Prošli je mjesec portal PSFK objavio članak o svojevrsnom oživljavanju knjižnica. Moglo bi se reći da se radi o arhitektonskom ‘tumačenju’ Urquhartovog načela “Niti jedna knjižnica nije otok.”

“An obvious benefit to all these plans is better integration with people versus the tradition standalone library. For tenants and the community the library could better serve as a work space. Families with children living in the building benefit from a close adjacency to a learning resource. The downside, as with any thing that has a lot of components, if one fails there is an impact on the rest. And having these branches attached to a larger structure makes them more potentially vulnerable to replacement by a retail lease through legal wrangling.”

Više možete pročitati ovdje.

Posted on

Treba li nam digitalna oporuka?

Digitalna ostavština i upravljanje profilima na društvenim medijima nakon smrti osobe pitanje je koje je u posljednje vrijeme zaintrigiralo mnoge, pa tako i dr. Lyn Robinson, profesoricu s Odjela za knjižnične i informacijske znanosti Sveučilišta u Londonu. Njezina promišljanja na tu temu možete pročitati ovdje, a kakva je percepcija tog kulturnog fenomena od strane javnosti možete pročitati u članku koji je BBC objavio 2013. godine.

Posted on

Phil Shapiro i otvorena knjižnica

Phil Shapiro radi kao “public nerd”, kako on to voli reći, u Takoma Park Maryland knjižnici. Kao član računalnog tima, njegov posao podrazumijeva pružanje tehničke podrške i rješavanje tehničkih pitanja. Phil je ujedno i ‘evangelist’ Linux OS-a i open source softvera. Smatrajući ih alatom ‘socijalne pravde’, potiče njihovu implementaciju i uporabu, ne samo u knjižnicama i informacijskim ustanovama, već i u široj zajednici.

Ne tako davno, objavili smo informaciju o knjizi Davida Lankesa Expect More: Demanding Better Libraries for Today’s Complex World. Na tragu ideja i zaključaka iznesenih u toj knjizi, Shapiro zaključuje da knjižnice trebaju svoju (r)evoluciju vjerujući kako istu može potaknuti primjena open source rješenja i novih tehnologija. Jedan od načina kako knjižnice mogu poboljšati svoju vezu sa zajednicom i ojačati svoju ulogu društvenog centra jest osnivanje maker/hacker space-ova, prostora unutar knjižnice u kojima članovi zajednice i korisnici mogu ispoljiti svoju kreativnost, inovativnost i stvaralaštvo međusobno surađujući i koristeći različite nove tehnologije – 3D printere, CNC uređaje, mikroelektroniku (Arduino kito-ove), novu računalnu tehnologiju (Raspberry Pi), F(L)OSS (Cura, Blender, Drupal, Krita, Inkscape, GIMP, Darktable,  Docker, Moodle, Omeka i sl.) i dr. Knjižnica tako postaje otvorenom na dva načina – koristi otvorene i slobodne tehnologije i otvara svoj prostor zajednici.

Krajem prošle godine opensource.com objavio je članak o Phil Shapiru i njegovom viđenju budućnosti (digitalnih) knjižnica. “The library fulfills its promise when people of different ages, races, and cultures come together to pool their talents in creating new creative content.” Cjeloviti članak možete pročitati na mrežnim stranicama opensource.com-a.

Ostale njegove članke, recenzije knjiga i softvera te ostale radove možete pročitati ovdje, ovdje, ovdje i ovdje.

Posted on

Open source u knjižnici – ispovjedi sistem knjižničara

 

Robin Isard zaposlen je kao sistem knjižničar u sveučilišnoj knjižnici (Sveučilište Algoma, Ontario). U svom poslu često koristi open source rješenja i tehnologije, kao što su Evergreen, Drupal i Islandora.

Kakvo je njegovo iskustvo u radu s open source tehnologijama u knjižnici, u izradbi i održavanju kataloga i repozitorija, sustavu nabave, izradbi i održavanju mrežnih stranica i dr. pročitajte u članku objavljenom na openSource.com.

Posted on

Čitanje tiskanog teksta vs. čitanje e-teksta

Svi oni koji su slušali kolegij Elektroničko nakladništvo i knjižarstvo, kao i Komparativne studije iz nakladništva i knjižarstva vjerojatno su već čuli kako mnoge studije i istraživanja potvrđuju činjenicu da tiskani tekst još uvijek ima prednost pred e-tekstom, čak i kada je u pitanju generacija digitalnih urođenika. Iako gotovo tijekom cijeloga dana koriste svoje gadgete – prijenosna računala, pametne telefone, i dr., te unatoč činjenici da većinu svojih studentskih obveza i zadataka moraju obaviti uz pomoć računala i druge tehnologije, mladi i dalje više vole čitati tiskanu knjigu.

Razlozi su brojni, a profesorica Naomi S. Baron s Američkog sveučilišta u Washingtonu, inače profesorica lingvistike i digitalne komunikacije, zaključuje kako je jedan od razloga i činjenica da čitanje e-teksta često podrazumijeva slabiju koncentraciju i pažnju, pa samim time i slabije razumijevanje pročitanog teksta.

“Without having read Baron’s book, he offered reasons for his print preference that squared with her findings.

The most important one to him is “building a physical map in my mind of where things are.” Researchers say readers remember the location of information simply by page and text layout — that, say, the key piece of dialogue was on that page early in the book with that one long paragraph and a smudge on the corner. Researchers think this plays a key role in comprehension.

But that is more difficult on screens, primarily because the time we devote to reading online is usually spent scanning and skimming, with few places (or little time) for mental markers. Baron cites research showing readers spend a little more than one minute on Web pages, and only 16 percent of people read word-by-word. That behavior can bleed into reading patterns when trying to tackle even lengthier texts on-screen.

“I don’t absorb as much,” one student told Baron. Another said, “It’s harder to keep your place online.” (Izvor: The Washington Post)

Članak možete pročitati na mrežnim stranicama Washigton Posta.

U veljači ove godine profesorica Baron objavila je i novu knjigu pod naslovom Words Onscreen: The Fate of Reading in the Digital World u kojoj istražuje na koji način tehnologija mijenja naše razumijevanje samog procesa čitanja.

Posted on

Svečano predstavljanje novog izdanja temeljnog bibliografskog standarda “ISBD: Međunarodni standardni bibliografski opis”

 

Svečano predstavljanje novog izdanja temeljnog bibliografskog standarda ISBD: međunarodni standardni bibliografski opis održat će se u ponedjeljak, 9. veljače 2015. u 13:00 u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnice u Zagrebu. Ovo objedinjeno izdanje ISBD-a zamjenjuje sva dosadašnja izdanja specijaliziranih ISBD-ova za pojedine vrste knjižnične građe te predstavlja vrijedeći IFLA-in standard za bibliografski i kataložni opis svih vrsta građe. Knjigu je prevela dr. sc. Ana Barbarić, a stručna je redaktorica prijevoda dr. sc. Mirna Willer.

O knjizi će govoriti urednica Dina Mašina, prevoditeljica doc. dr. sc. Ana Barbarić i lektorice Tanja Buzina i Elia Ekinović-Micak. Predstavljanje se održava u organizaciji Hrvatskog knjižničarskog društva i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Kazalu sadržaja i predgovorima ISBD-a možete pristupiti putem ove poveznice (bibliografija izdanja HKD-a).

Posted on

The International Librarians Network – novi ciklus

U ožujku 2015. godine počinje novi ciklus The International Librarians Network (ILN). ILN je međunarodna profesionalna mreža i suradničko-mentorski program usmjeren na pomoć knjižničarima. Program je do sada povezao 1500 knjižničara iz 103 zemlje diljem svijeta, a sudionicima nudi mogućnost da izgrade svoju profesionalnu mrežu, da doznaju kako rade njihovi kolege diljem svijeta te da sudjeluju u stručnim putovanjima.

Mreža/program otvoren je za sve zaposlene u knjižnicama i drugim informacijskim ustanovama, ali i za studente knjižničarstva i informatologije i netom diplomirane knjižničare i informatologe. Program je besplatan, a jedini uvjeti sudjelovanja su postojeća internetska veza, tečno znanje engleskog jezika, sat Vašeg vremena tjedno te želja za razvojem profesionalne suradnje i razmjenom znanja među kolegama iz područja.

Sljedeći ciklus počinje u ožujku 2015. godine, a prijave se zatvaraju u nedjelju, 15. veljače 2015. godine. Broj sudionika je ograničen pa vam savjetujemo da se prijavite na vrijeme kako biste si osigurali mjesto u programu.

Prijaviti se možete ovdje.

(Vijest je preuzeta sa mrežnih stranica HKD-a)

Posted on

Putovanje knjige podzemnom željeznicom

Reinier Gerritsen, poznati nizozemski fotograf iz Amsterdama, odlučio se na zanimljiv projekt – želio je zabilježiti putovanje knjige podzemnom željeznicom. Tako je počeo fotografirati ljude koji na svojim putovanjima posežu za knjigom. Osim što je svojim fotografijama zabilježio kulturu čitanja pod zemljom, autor je došao i do nekih zanimljivih zaključaka.

“Gerritsen was struck by the incredible diversity of books he saw in the subway system. He was also interested in observing how an individual’s choice of book was as much an expression of identity as an item of clothing. Gerritsen found the L train’s reading material especially interesting.

“The L is the most intellectual line, I think. A lot of people are going to Brooklyn. They read certain books. There is a difference,” he said.

This past spring, Gerritsen returned to New York to take a different look at the decline of printed books, this time photographing readers with their e-readers for a digital book app, The Last Book Revisited.

“I found it quite boring. If you shoot people with a book, it’s so much more interesting,” he said.”

(Teicher, J. G., Slate)

Tko su ‘najčitaniji autori i naslovi’ u podzemnoj željeznici možete provjeriti i na Gerritsenovim fotografijama objavljenima na njegovoj mrežnoj stranici.

Posted on

“Information age” u Muzeju znanosti u Londonu

U petak, 24. listopada Muzej znanosti u Londonu otvorio je stalni postav izložbe pod nazivom “Information Age: Six Networks That Changed Our World”. Posjetitelji mogu ‘proći’ 200-godišnji put informacijske i komunikacijske tehnologije podijeljen na šest velikih dijelova – The Cable, The Telephone Exchange, Broadcast, The Constellation, The Cell and The Web.

“The gallery explores the important events which shaped the development of these networks, from the dramatic stories behind the growth of the worldwide telegraph network in the 19th century, to the influence of mobile phones on our lives today. Re-live remarkable moments in history, told through the eyes of those who invented, operated or were affected by the new wave of technology, from the first BBC radio broadcast in 1922 to the dawn of digital TV. Discover how wireless technology enabled lives to be saved and news of the Titanic disaster to be spread to the world within hours of the event, and hear the personal stories of the operators who worked on the Enfield Telephone Exchange, the last manual exchange which marked the end of an era in communication history.”

Ako vas put nanese u London, nemojte propustiti ovu zanimljivu izložbu. A dok ste u Osijeku, poslušajte epizodu BBC podcasta Click od 28. listopada posvećenu izložbi (epizoda je dostupna još 17 dana, tj. do 28. studenog 2014.). Jedan od sudionika panela je i autor James Gleick, pa možete saznati koji je muzejski izložak njemu najzanimljiviji i zašto.

Također, na stranicama Muzeja znanosti možete pogledati video priloge o najvažnijim tehnološkim dostignućima u području informacijske i komunikacijske tehnologije, te pročitati zanimljive priče o svakoj od nevedenih tehnologija.