Posted on

Volonterska radionica u Klasju

Dana 28. studenog 2018. godine studenti Informatologije i Informacijskih znanosti (Tomislava Žilić, Antonela Čepčar i Ivana Sliško)  te studenti Medicine (Marija Batrnek, Antonela Šarić, Mia Sušac, Ivana Agatić te Ivana Szegi (medicinska sestra) zajedno su organizirali još jednu kreativnu radionicu s djecom iz Dječjeg doma Klasje. Još jedna u nizu radionica okupila je zainteresirane studente na zajedničko druženje i kreativan rad, a tematika radionice bile su jesenske radosti. Štićenici Doma izrađivali su lišće od hamer papira i konca, preslikavali pravo lišće na papire te izrađivali šarenu jesensku šumu od glinamola. Još dodatnog veselja nije nedostajalo, za što su se pobrinule naše studentice Sliško i Čepčar s veselim pjesmicama (uz pratnju gitara). Djeca su uživala u zajedničkom druženju, a posebice u pjevanju i plesanju, a naučili su i neke nove vještine. I ove ak. godine nastavlja se suradnja s Gradskom i sveučilišnom knjižnicom Osijek (GISKO) koja nam je ustupila veliki broj slikovnica i djela znanstveno-popularne tematike za stariji uzrast. Djeca će se tako na svakoj (tematskoj) radionici susretati s knjigama i slikovnicama, pa će se na taj način razvijati afinitet i ljubav prema knjigama i čitanju. Suradnja između Odsjeka i Dječjeg doma Klasje traje već nekoliko godina, a tradicionalne radionice nastavljaju se u punom jeku – već sljedeći mjesec kreće božićna radionica i pregršt novih ideja i iskustava. Svi zainteresirani studenti mogu se priključiti Facebook grupi „Volontiranje u Klasju – MEFOS I FFOS“ i sudjelovati u organiziranju radionica (grupa je javna).

Antonela Čepčar

Posted on

4. znanstveni kolokvij Odsjeka za informacijske znanosti

Dana 28. studenog 2018. održan je 4. znanstveni kolokvij Odsjeka za informacijske znanosti na kojem je doc. dr. sc. Gordana Lesinger održala predavanje pod naslovom „Komunikacija odnosa s javnošću – Utjecaj odnosa s medijima na postavljanje dnevnih medijskih agendi“. U nastavku možete pročitati sažetak predavanja.

Na znanstvenom kolokviju će biti dotaknuti sadržaji iz njezine istoimene znanstvene monografije koja obrađuje osnovne pojmove vezane za medijsku konstrukciju stvarnosti, komunikacijske procese između političkih odnosa s javnošću i političkog novinarstva, te ulogu praktičara za odnose s javnošću u postavljanju medijskog dnevnog reda. Nadalje obrađuje se medijsko okruženje danas jer mediji i medijsko okruženje danas, ali možemo reći od kada zapravo postoje mediji za masovno komuniciranje, prolaze kroz prekretnice i transformacije. Prilagođavaju se potrebama konzumenata, ali i promjenama u načinu života. Kako su se transformirali i prilagođavali medij, tako su se nužno morali prilagoditi i djelatnici za odnose s medijima. Novim su se uvjetima prilagodili i političari koji zajednički sa svojim timovima za odnose s javnošću kreiraju izjave, događaje i konferencije za novinstvo koji se vjerojatno ne bi niti događali da nema medija koji će to popratiti. Transformacija medijskog okruženja, mnoštvo događaja kreiranih od strane timova za odnose s javnošću kao i neprestano medijsko posredovanje informacija, znatno su olakšali posao praktičarima za odnose s javnošću. Novinari željni informacija prihvaćaju svaki podatak iz bilo kojeg izvora, pa čak i curenje informacija. Nerijetko informacije poteku iz neimenovanih izvora ili kontekstualiziranih susreta kada se dogode off the record informacije. Biti novinar danas i raditi u ovakvom medijskom okruženju nije ni malo lak zadatak, a sve vještiji timovi za odnose s javnošću koriste trenutnu situaciju čime postižu povoljne i poželjne rezultate za svoje klijente. Primarna zadaća praktičara za odnose s medijima je odaslati poruku ciljnoj javnosti ili javnostima, a najučinkovitiji put, zbog širokog dosega, jesu mediji za masovno komuniciranje. Praktičari pomno biraju poruke koje će odaslati. Biraju i političare koji imaju najviše autoriteta te liderskih sposobnosti kako bi izjava imala veće značenje u javnosti stoga se postavlja pitanje kako određene informacije postaju tema u medijima, te kako te teme postaju sastavni dio naših svakodnevnih agendi o kojima razgovaramo na dnevnoj bazi. Zašto su to baš te teme i kako one utječu na naše stavove te ponašanje. U svijetu u kojem živimo, fokus događanja nameću velike svjetske agencije te vodeće domaće medijske kuće koje određuju što je vijest i o čemu treba izvijestiti, a o čemu ne. Od samog događaja o kojemu su medije izvijestili praktičari za odnose s javnošću, a koji se potom našao u medijskom prostoru, treba proći određeno vremensko razdoblje dok medijska agenda postane i javna agenda. Učinak neke teme nije trenutan jer je to proces  u kojem javnost mijenja svoje stavove.

Voditeljica Znanstvenog kolokvija doc. dr. sc. Anita Papić

Posted on

Izvanredna skupština Kluba studenata informacijskih znanosti „Libros“

Dana 21. studenoga 2018. u 13:30 sati održana je Izvanredna skupština Kluba studenata informacijskih znanosti „Libros“. Izvanrednu skupštinu sazvalo je predsjedništvo Kluba.

Dnevni red bio je:

  1.  Otvaranje izvanredne skupštine i utvrđivanje kvoruma
  2.  Razrješenje trenutnog vodstva Kluba
  3.  Usvajanje novog Statuta
  4.  Odabir novog vodstva

Sve točke dnevnog reda su usvojene, dok je staro vodstvo Kluba (Lana Horvatić – predsjednica, Ivona Palko – potpredsjednica, Katarina Đurđević – tajnica) razriješeno dužnosti. Glasovima članova Kluba odabrano je novo vodstvo koje čine Antonela Čepčar – predsjednica, Maja Šimenić – potpredsjednica, Tea Bizik – tajnica i Maria Holjevac – likvidatorica.

Antonela Čepčar, studentica 1. godine dvopredmetnog
diplomskog studijaInformatologije i Informacijske tehnologije

Posted on

Nastupno predavanje dr. sc. Kristine Feldvari

Dana 22. studenog 2018. godine dr. sc. Kristina Feldvari održala je nastupno predavanje za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta pred povjerenstvom u sastavu prof. dr. sc. Kornelije Petr Balog  kao predsjednice,  izv. prof. dr. sc. Sanjice Faletar Tanacković i doc. dr. sc. Borisa Bosančića, kao članova te ostalim nastavnicima i studentima Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku. Tema nastupnog predavanja bila je “Jezici i sustavi za predmetno označavanje i pretraživanje”, a održano je u sklopu kolegija Predmetno označivanje i pretraživanje na dvopredmetnom diplomskom sveučilišnom studiju Informatologije na Filozofskom fakultetu u Osijeku.

 

Posted on

Studentica Odsjeka za informacijske znanosti sudjelovala u Ljetnoj školi informacijskih znanosti

Druga po redu Ljetna škola informacijskih znanosti održala se od 1. do 6. srpnja 2015. godine u Grazu, a glavni organizator bio je profesor Christian Schloegl. Ljetna škola informacijskih znanosti dio je projekta EINFOSE te je nastao i razvio se pod vodstvom profesorice Tatjane Aparac Jelušić.  Glavni cilj Ljetne škole jest privući studente preddiplomskih studija da upišu diplomski studij iz područja informacijskih znanosti. Ove godine, program je trajao 6 dana te je nastava pokrivala četiri područja: razvoj informacijskih znanosti, metodologiju istraživanja u informacijskim znanostima, traženje i pretraživanje informacija te evaluaciju informacijskih usluga.

Katarina Đurđević, 1. godina dvopredmetnog diplomskog studija Informatologije i Informacijske tehnologije

Posted on

Nastupno predavanje dr. sc. Tomislava Jakopeca

Dana 21. studenog 2018. godine dr. sc. Tomislav Jakopec održao je nastupno predavanje za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta pred povjerenstvom u sastavu prof. dr. sc. Zorana Velagića  kao predsjednika,  izv. prof. dr. sc. Borisa Badurine i doc. dr. sc. Milijane Mičunović, kao članova te ostalim nastavnicima i studentima Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku. Tema nastupnog predavanja bila je “Verzioniranje izvornog koda”, a održano je u sklopu kolegija Informacijsko-komunikacijska struktura na dvopredmetnom diplomskom sveučilišnom studiju Informacijske tehnologije na Filozofskom fakultetu u Osijeku.

Posted on

29. Stručni kolokvij Odsjeka za informacijske znanosti

U srijedu, 21. studenoga 2018. godine, s početkom u 12:20 održan je Stručni kolokvij Odsjeka za informacijske znanosti u organizaciji predstavnika studenata. Pred studenatim, uglavnom prve godine preddiplomskog i diplomskog studija, te nekoliko profesora izložene su studentske aktivnosti koje su se odvijali tijekom prošle akademske godine. Studenti su na zabavan način prikazali najzanimljivije radionice i projekte koje su organizirali i/ili vodili, sudjelovanja na konferencijama, volontiranju, humanitarnim akcijama te stručnim usavršavanjima. Izloženo je deset studentskih aktivnosti:

  1.  RoboCode – Ivona Palko
  2. ASIS&T -Jure Žilić
  3. Webcamp – Nikola Milić
  4. BOBCATSSS 2018 – Cvijetin Vidaković
  5. LIDA 2018 – Tomislava Žilić
  6. Praksa u samostanskoj knjižnici – Rea Čevapović
  7. InfoDaska 2018 – Ivana Svalina
  8. Ljetna škola informacijskih znanosti – Katarina Đurđević
  9. FEIS 2018 – Mislav Glavačević
  10. WeAreDevelopers – Lana Horvatić.

Osim navedenih aktivnosti, kratko su predstavljena i druga događanja u kojima su studenti sudjelovali (Kitteens, projekt Prandau-Norman, Noć Muzja itd.) o kojima više možete pročitati na mrežnim stranicama Novosti. Čestitamo studentima na izvrsnim izlaganjima, sudjelovanju u raznim studentskim aktivnostima te studentici Ivoni Palko na organizaciji i vođenju Stručnog kolokvija Odsjeka.

Ines Horvat

 

Posted on

RoboCode

U rujnu 2017. godine, početkom nove akademske godine, krenuli smo s projektom RoboCode. Inicijator projekta bio je profesor Jakopec koji je održavao radionice s EV3 Lego Mindstorms robotima te je svoje znanje odlučio prenijeti na studente. Tako smo pokrenuli program osmišljavanja i provođenja Lego Mindstorms radionica s ciljem motiviranja djece u nastavi ka STEM području. U pokretanju projekta sudjelovali su i pojedinci iz OSC-a, Rotary Kluba Juraj Strossmayer, NK Osijeka, Bobija te Biscuit People-a. Zbog kvalitete projekta odlučili smo održati radionice s 10 djece iz svake škole kako bismo ih mogli detaljno upoznati s Lego Mindstorms robotima. Osim učenja, djeca su se na svakoj radionici imali prilike zabaviti osmišljajući programe na robotu koji bi pokazivali njihovu kreativnu stranu.

 

Na temelju tih programa odabirali smo dva pobjednika koje je očekivao Hackathon nakon svih održanih radionica. Tijekom projekta posjetili smo i gimnazije u Vukovaru te III. gimnaziju u Osijeku, kao i prvašiće u osnovnoj školi u Čepinu. Nakon 8 održanih radionica, uslijedile su pripreme za Hackathon te i sam Hackathon gdje je na kraju kao pobjednica proglašena Nika Važić, učenica osnovne škole „Franje Krežma“, a nagrada je bila EV3 robot. Radionice su se nastavile pa su tako volonteri posjetili i dvije škole u Vinkovcima, a održano je i nekoliko radionica u Dalmaciji. Sveukupno 12 volontera i studenata Informacijskih tehnologija s Filozofskog fakulteta sudjelovalo je u projektu, a to su: Ivona Grgić, Marija Buhin, Tena Vilček, Ivana Ćosić, Dajana Stojanović, Endrina Eskić, Lana Horvatić, Andrea Mihaljević, Jelena Duvančić, Katarina Blažević i Ana Leh. S brojkom većom od 300 djece prešli smo svoja očekivanja za projekt koji se nastavlja održavati i dalje čije je vođenje ove godine preuzela studentica Ivana Ćosić, skupa s novim studentima Filozofskog fakulteta i ne sumnjamo da će se tradicija provođenja projekta nastaviti i dalje.

Ana Leh

Posted on

Stručna praksa u Blatu na Korčuli

Kao i prijašnjih godina, i ovog su ljeta studenti, točnije studentice Odsjeka za informacijske znanosti odrađivale svoju praksu u samostanskoj knjižnici Družbe Kćeri Milosrđa u Blatu na Korčuli. Praksa se odvijala u ljetnom periodu, od 12. srpnja do 19. rujna. Osim studentica i nastavnika našeg Odsjeka sudjelovali su i studenti i nastavnici Odsjeka za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. Studentice su bile podijeljene u četiri grupe i u Blatu su boravile po dva tjedna. Pod mentorstvom asistentice Ines Horvat praksu su odradile tri grupe. Prva je grupa praksu odrađivala u razdoblju od 12. do 26. srpnja, a u njoj su bile Maja Šimenić i Adriana Hibik te studentica Josipa Ljubić i asistentica Nikolina Peša sa Sveučilišta u Zadru . Od 8. do 22. kolovoza u Blatu su boravile Ivana Svalina, Helena Rečić i Tomislava Žilić, a od 22. kolovoza do 5. rujna Ana Boras, Rea Čevapović i Marijana Đurčević. Zadnja grupa u Blatu je boravila od 5. do 19. rujna, a u njoj su pod mentorstvom knjižničarke Zrinke Džoić sa Sveučilišta u Zadru praksu odrađivale Sara Bajić i Mihaela Grgić. Sve studentice bile su smještene u prostorijama samostana kod časnih sestara koji odiše jednom posebnom toplinom. Knjižnica se također nalazi u sklopu samostana, a pristup do nje je ograničen.

 

Radni dan je započinjao oko 8:30, ali prije posla neizostavan je bio fini doručak i kava koji su nas svako jutro u 8 sati dočekali na stolu. Poslovi koji su se odrađivali su: katalogizacija u sustavu Crolist, izdvajanje građe iz fonda koja pripada zbirci Ostojić, reorganizacija i nadopunjavanje zbirke periodike koja je bila smještena u prizemlju samostana te naposljetku rekapitulacija obavljenih poslova i početak planiranja za buduće radnje. Nakon ručka koji je bio u 13 sati, odmarali smo ili se otišli okupati na neku od korčulanskih plaža.  Poslije odmora nastavili bi raditi do 18 sati te bi dan završili večerom koja je bila u 19 sati. Nakon večere često smo odlazili u šetnju Blatom. Osim znanja koje smo stekli odrađivanjem stručne prakse, usvajanja radnih navika i sklapanja novih prijateljstava, našli smo vremena i za istraživanje otoka Korčule. Tako smo posjetili i sam grad Korčulu, Velu Luku, mjesto Prižbu, otok Proizd udaljen pola sata vožnje brodom iz Vele Luke, ali i ostala manja mjesta i plaže ovog prekrasnog otoka.

Svim studentima preporučili bismo ovakav oblik odrađivanja prakse jer, osim što se usvoji puno znanja i iskustva, upoznaje se i jedan novi, nama često nepoznat način života, kao što je život i rad u samostanu. Ovim putem htjeli bismo još jednom zahvaliti svim časnim sestrama koje su nas lijepo ugostile u svom domu i brinule da nikada nismo gladni.

Adriana Hibik i Maja Šimenić

Posted on

Projekt Prandau – Norman

Projekt Prandau – Norman održan je u Muzeju Slavonije 18. svibnja 2018. u večernjim satima. U projektu su sudjelovali zaposlenici Muzeja Valpovštine, Jesenka Ricl, muzejska pedagoginja Muzeja Slavonije, Hrvatsko narodno kazalište i studenti prve godine preddiplomskog studija Informatologije Mirna Orešković, Tijana Nikolić, Marija Žilić i Filip Mudri. Studenti su sudjelovali u izložbi odjeveni u odijelo i haljine te su predstavljali članove obitelji Prandau – Normann, izlagali o dolasku i životu obitelji na ove prostore, odgovarali na postavljena pitanja posjetitelja te predstavili projekt.