Posted on

Odsjek na Festivalu znanosti 2019

Na ovogodišnjem Festivalu znanosti koji se održao u razdoblju od 08. do 13. travnja sudjelovali su nastavnici i studenti Odsjeka za informacijske znanosti s tri postera i jednim predavanjem. Tema ovogodišnjeg Festivala znanosti bila je BOJE.

Doc. dr. sc. Anita Papić je sa studenticama Antonelom Čepčar, Anom Boras i Katarinom Đurđević sudjelovala s dva postera. Posterom KORISNIČKO ISKUSTVO BOJA NA MREŽNIM STRANICAMA autorice su predstavile korisničko iskustvo (eng. User experience – UX) odnosno osjećaj koji osoba doživljava u interakciji sa sustavom. Korisničko iskustvo podrazumijeva i uključuje ponašanja, stavove i emocije koje korisnik doživljava tijekom uporabe određenog proizvoda, sustava ili usluge. Pri tome sustav može biti (ne)komercijalna mrežna stranica na kojoj je korisničko iskustvo različitih boja puno više od pukog estetskog doživljaja. Naime, boje kod korisnika izazivaju osijećaje i mijenjaju raspoloženje. Poster vizualno prikazuje mogućnosti manipulacije snagom boja na (ne) komercijalnim mrežnim stranicama radi poboljšanja korisničkog iskustva. Studentica Antonela Čepčar je u radijskoj emisiji Strossmayerova baština na radiju Laganini FM predstavila poster. Radijsk emisiju možete poslušati ovdje.

Poster BOJE BLOOMOVE DIGITALNE TAKSONOMIJE predstavlja Bloomovu taksonomiju u predloženu 1956. godine koju nastavnici i danas koriste za definiranje ishoda učenja. Bloomova taksonomjia u kognitivnoj domeni sadrži šest temeljnih razina obrazovnih postignuća: znanje, razumijevanje, primjena, analiza, sinteza i procjena. Bloomov učenik Lorin Anderson i njegov suradnik David Krathwohl 2001. godine objavljuju revidiranu Bloomovu taksonomiju. Najnoviju inačicu Bloomove taksonomije 2008. godine objavljuje novozelandski nastavnik Andrew Churces i naziva ju Bloomova digitalna taksonomija. Na posteru se bojama vizualno ilustrira šest razina suvremene Bloomove digitalne taksonomije.

Prof. dr. sc. Damir Hasenay i Ines Horvat asistentica su sa studenticama Adrianom Hibik i Majom Šimenić izradili poster pod naslovom KAKO VIDIMO BOJE POD MIKROSKOPOM? kojim su predstavili mogućosti primjene optičke mikroskopije i analize digitalne slike u proučavanju uzoraka obojenih objekata. Digitalne slike snimljene uz pomoć optičkog mikroskopa moguće je detaljno analizirati uz pomoć različitih računalnih programa za analizu slike. Analizom je moguće dobiti podatke o raspršenosti čestica unutar određenog uzorka, kvaliteti korištene tiskarske, ili neke druge, boje, razlici u korištenim tiskarskim tehnikama te sastavnim dijelovima boje vidljive na površini. Jedan od takvih programa u slobodnom pristupu je i ImageJ koji osim navedenih pruža i dodatne mogućnosti analize pa čak i 3D simulaciju snimljenih uzoraka. ImageJ primarno je namijenjen analizi biomedicinskih slika, no moguće ga je primijeniti i u zaštiti pisane baštine kako bi se proučavali materijali korišteni za zapisivanje ili materijalni nositelji sadržaja pisane baštine.

 

U sklopu Festivala znanosti prof. dr. sc. Damir Hasenay i Ines Horvat, asistentica održali su interaktivno predavanje OTKRIJMO PIGMENTE – ČESTICE OKU SKRIVENE! u kojem su sudjelovali i studenti 2. godine preddiplomskog studija Informatologije. U nastavku donosimo sažetak predavanja. Svrha zaštite pisane baštine je očuvati ju u njenom izvornom obliku kako bi bila dostupna budućim naraštajima što podrazumijeva osiguravanje čitljivosti izvornika. Ovisno o oštećenjima i postupcima koje je potrebno provesti na materijalnom nositelju pisane baštine, potrebno je provesti i pripremne radnje proučavanja samog materijala. To može uključivati i proučavanje tinte ili tiskarske boje kojom je napisan tekst pak nijansu materijala kojim je tekst pisan. Optički pojam boja predstavlja doživljaj ljudskog oka koje putem podražaja uočava određene frekvencije svjetlosnog zračenja te ovisno o valnoj duljini zračenja zapaža različite boje. Ljudsko oko stoga na ograničeni način zapaža obojenu stranicu papira ili otisnuti tekst na papiru budući da nije u mogućnosti uočiti sastav boje vidljive na površini. Primjenom optičke mikroskopije i proučavanjem uzoraka otisnutog teksta ili fotografije moguće je uočiti oku nevidljive čestice koje stvaraju boju vidljivu na površini papira ili nekog drugog materijala, a nazivaju se pigmenti. Pigmenti su osnovni sastojci tiskarskih boja i tinti odnosno nositelji obojenosti, prirodne ili umjetne praškaste tvari koje mogu imati različitu strukturu nevidljivu ljudskom oku, a povezani s vezivima imaju svojstvo obojati određenu podlogu. Uz pomoć optičke mikroskopije moguće je proučavati i analizirati strukturu i sastav pigmenata, a rezultati takvih istraživanja mogu imati primjenu i u zaštiti pisane baštine.

Posted on

Erasmus razmjena – doc. dr. sc. Tomislav Jakopec

Od 20. do 22. veljače 2019. doc. dr. sc. Tomislav Jakopec sudjelovao je u Erasmus razmjeni na Vilnius University, Faculty of communication u sklopu studijskog programa Publishing and Advertising. Održano je ukupno 8 sati nastave. Tema predavanja je bila Publishing in Croatia and/or world dok je tema radionica bila Technologies using in publishing. Predavanja i radionice održane su studentima 2. godine preddiplomskog studija u sklopu kolegija New Media Theory and Practice te Social Media in Publishing. Domaćin je bio prof. Andrius Šuminas, Associate Professor, PhD, Head of Digital Media Lab. Tijekom boravka posjećena je sveučilišna knjižnica kao i ured za sveučilišno nakladništvo. U nastavku donosimo sažetak predavanja i radionica.
Sažetak predavanja: Pregled nakladništva na jezično malom tržištu – Hrvatska te trenutno stanje nakladništva u svijetu. Dan je pregled stanja nakladništva u razdoblju od 15 godina.
Sažetak radionica: Upoznavanje s programskim jezicima relevantnim u nakladništvu. Upoznavanje s temeljnim karakteristikama svakog programskog jezika te prikazivanje primjera u odabranom jeziku. Upoznavanje s ostalim tehnologijama koje se koriste u nakladništvu: označiteljski jezici, stilski jezik. Upoznavanje s alatima za kreiranje elektroničke knjige. Kreiranje elektroničke knjige. Priprema kreirane elektroničke knjige za objavu i objava na platformama.

doc. dr. sc. Tomislav Jakopec

Posted on

Tomislav Jakopec sudjelovao na Big Data Hackathon-u

Europski Big Data Hackathon je događaj u organizaciji Europske komisije (Eurostat) koji prikuplja timove iz cijele Europe kojem je svrha promicanje velikih podataka u europskim statističkim inicijativama, prikupljanje i dijeljenje ideja. Od 8. do 12. ožujka 2019. u Bruxelles-u je održan Big Data Hackathon u kojem su timovi iz europskih zemalja natjecali u izradi prototipa i inovativnih rješenja koji se mogu implementirati u svakodnevni rad statistički službi. Članovi hrvatskog tima odabrani su na temelju iskustva u razvoju aplikacija i/ili korištenja europskih velikih podataka kao podloge za donošenje odluka (Državni zavod za statistku RH). U nastavku donosimo izvještaj doc. dr. sc. Tomislava Jakopeca koji je sudjelovao na ovogodišnjem hackathon-u.

Tim Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske se sastojao od tri člana – Antonije Jelinić, Slobodana Jelića i Tomislava Jakopeca. Po primitku zadatka tim je pažljivo procijenio vlastite mogućnosti odnosno koliko može odraditi u zadanom vremenskom okviru te kakvo je rješenje moguće realizirati s obzirom na dostupne podatke i infrastrukturu. Dogovorena je izrada alata za harmoniziranje podataka dobivenih sa senzora. Hackathon je trajao 48 sati, a izrada zamišljenog rješenja hrvatskog tima trajala je 41 sat. Izrada rješenja je bila vrlo zahtjevna te je hrvatski tim na koncu bio zadovoljan postignutim. Stvoren je sustav koji na osnovu prikupljenih podataka izvodi harmonizaciju istih te ih uspoređuje s podacima iz statističkih izvještaja prethodnih razdoblja. Na taj je način realiziran alat koji pomaže donositeljima odluka da dobiju podatke u kojoj mjeri senzor podaci odgovaraju statistički prikupljenim podacima. Na ovogodišnjem hackathon-u je sudjelovalo 17 timova iz raznih europskih zemalja te su po završetku vremena za izradu zadatka predstavili svoja rješenja. Predstavljeni su različiti pristupi i rješenja koja je evaluirao stručni žiri i donio odluku o 6 najboljih timova. Najbolji je bio poljski tim, a redoslijed preostalih timova nije obavljen. Hrvatski tim nažalost nije uspio završiti u prvih 6 timova, no unatoč tome sudjelovanje na europskom hackathon-u je bilo vrijedno iskustvo.

O European Big Data Hackathonu više možete pročitati ovdje.

doc. dr. sc. Tomislav Jakopec

Posted on

Poziv za sudjelovanje na konferenciji InfoDASKA 2019, Osijek, 10. – 11.05.2019.

Poziv za sudjelovanje na konferenciji InfoDASKA 2019
Osijek, 10. – 11.05.2019.

InfoDASKA studentska je konferencija započela 2008. godine pod nazivom Dani mladih knjižničara. Konferencija se održava jednom godišnje, naizmjenično u Zadru, Osijeku i Zagrebu, a na njoj sudjeluju studenti knjižničarstva i informacijskih znanosti.  Tema ovogodišnje InfoDASKA-e je Informacijske tehnologije kao pokretač promjena, što uključuje dvije podteme:

 Uloga informacijskih ustanova u procesu promjena

  • Informacijske ustanove kao posrednik između tehnologije i korisnika
  • Suradnja informacijskih ustanova i IT sektora
  • Nove usluge u skladu s tehnološkim napretkom
  • Diseminacija informacija u informacijskom društvu
  • Promjene u organizaciji rada u informacijskim ustanovama (alati, organizacijski modeli,..)

Odnos informacijskih stručnjaka prema tehnologijama

  • Nove uloge informacijskih stručnjaka s obzirom na tehnološki napredak
  • Edukacija informacijskih stručnjaka o novim tehnologijama
  • Važnost uvođenja IT-a na studij informacijskih znanosti
  • Utjecaj informacijskih tehnologija na odnos informacijskih stručnjaka i korisnika

Upute za pripremu sažetka

Sažetak treba sadržavati između 300 i 500 riječi te u njemu treba navesti cilj prezentacije,  metodologiju i/ili rezultate istraživanja. Autori u izlaganjima mogu dati pregled teorije, istraživanja ili iskustva iz prakse. Prijave za konferenciju će se primati do 15.3.2019.  preko aplikacije na mrežnim stranicama konferencije. Sažeci će biti recenzirani.

 Rokovi

  • Sažetak: 15.03.2019.
  • Obavijest o prihvaćanju: 01.04.2019.
  • Prezentacije: 20.04.2019.

Kontakt

Organizacijski tim InfoDASKA-e 2019

Posted on

BOBCATSSS 2019 i 20. obljetnica Odsjeka u Sveučilišnom glasniku

U Sveučilišnom glasniku popraćena su dva važna događanja za Odsjek – međunarodna studentska konferencija BOBCATSSS 2019 i 20. obljetnica Odsjeka.  Voditelj Odsjeka izv. prof. dr. sc. Boris Badurina i doc. dr. sc. Gordana Lesinger, pripremili su tekst koji u nastavku donosimo u cijelosti.

U tjednu kada je obilježavana 20. obljetnica Odsjeka za informacijske znanosti na Filozofskom fakultetu Osijek, od 22. do 24. siječnja 2019., Odsjek je, u suradnji s međunarodnim partnerima – Sveučilištem Linnaeus i Sveučilištem Uppsala iz Švedske te Haškim sveučilištem primijenjenih znanosti iz Nizozemske – bio domaćin međunarodne studentske konferencija Bobcatsss 2019 u Osijeku.
Bobcatsss je prestižna međunarodna studentska konferencija koja se od 1993. svake godine održava u drugoj zemlji, a do sada je organizirano 26 konferencija diljem Europe. Konferencija se održava pod pokroviteljstvom EUCLID-a (Europske udruge za knjižnično i informacijsko obrazovanje i istraživanja), a organiziraju je studenti iz područja informacijske i komunikacijske znanosti različitih sveučilišta. Tema ovogodišnje konferencije bila je „Informacije i tehnologija transformiraju živote: povezanost, interakcija, inovacija“, a smisao je konferencije obrađivanje aktualnih tema vezanih uz knjižničare kao i druge informatičke stručnjake u okruženju koje se brzo mijenja.
Govoreći o obljetnici Odsjeka, knjižničarstvo se počinje izučavati šezdesetih i sedamdesetih godina prošloga stoljeća na tadašnjoj Pedagoškoj akademiji u Osijeku kroz studij hrvatskog jezika i književnosti. Godine 1992. na Pedagoškome fakultetu u Osijeku uvodi se jednosemestralni kolegij Informatologije na studiju hrvatskoga jezika i književnosti što se smatra pretečom današnjega Odsjeka za informacijske znanosti, a potom slijedi osnutak Katedre za knjižničarstvo na Filozofskome fakultetu Osijek 1998. Prekretnica se događa u akademskoj godini 2005./2006. kada Katedra postaje Odsjek za informacijske znanosti. Odsjek je povećan brojem nastavnoga osoblja iz toga područja, a uvedene su i inovacije u nastavnim sadržajima. Kolegiji se proširuju te obuhvaćaju više tema iz područja informacijskih znanosti, informacijske tehnologije te nakladništva. Rezultat toga procesa jest da su diplomirani studenti dobili naziv prvostupnika odnosno magistra informatologije.
Revizija diplomskoga studija Odsjeka događa se u akademskoj godini 2015./2016. Studij postaje dvopredmetan, a studentima se pruža mogućnost izbora među trima modulima: Informatologije, Informacijske tehnologije i Nakladništva. Studenti Odsjeka tako dobivaju dvije kvalifikacije kojima postižu širinu obrazovanja u slučaju kombinacije Informatologija-Nakladništvo, odnosno tehničku nadogradnju tradicionalnih informacijskih ili nakladničkih kompetencija. Dugoročan se cilj takvoga pristupa ogleda u povećanoj mogućnosti zapošljavanja studenata koji završavaju studij i budućem osuvremenjivanju struka za koje se pripremaju. U pripremi novih studijskih programa konzultirani su i mogući budući poslodavci, baštinske ustanove, nakladničke kuće i informatičke tvrtke.
Odsjek priprema nove i revidirane programe preddiplomskoga studija u dvjema inačicama: revidirani jednopredmetni studij Informatologije te novi prijedlog dvopredmetnoga preddiplomskog studija Informatologije. Po završetku recenzentskoga postupka novi bi studijski program mogao biti primijenjen u akademskoj godini 2020./2021. Odsjek od 2006. u elektroničkom obliku neprekidno objavljuje Novosti Odsjeka za informacijske znanosti u kojima se predstavljaju aktualne aktivnosti Odsjeka, a od 2008., u suradnji s Odjelom za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, objavljuje i časopis za istraživanje pisane riječi, knjige i baštinskih ustanova – Libellarium.

Četiri katedre na Odsjeku
Katedra za knjižničarstvo, koja je u začetcima upošljavala jednoga nastavnika, danas je pod Odsjekom narasla na 23 djelatnika – tri redovita profesora, četiri izvanredna profesora, devet docenata, tri poslijedoktoranda i četiri asistenta. Na Odsjeku danas djeluju četiri katedre: Katedra za upravljanje knjižnicama i organizaciju informacija, Katedra za teoriju informacijskih znanosti, Katedra za zaštitu pisane baštine i suradnju baštinskih ustanova te Katedra za povijest knjige, nakladništvo i knjižarstvo.

Konferencija InfoDASKA u svibnju 2019. u Osijeku
Slavljenička se godina Odsjeka nastavlja konferencijom InfoDASKA koja će se održati u Osijeku 10. i 11. svibnja 2019. Riječ je o studentskoj konferenciji koja je započela 2008. pod nazivom Dani mladih knjižničara. Konferencija se održava jednom godišnje, naizmjence u Zadru, Osijeku i Zagrebu, a na njoj sudjeluju studenti knjižničarstva i informacijskih znanosti. Tema je ovogodišnje InfoDASKA-e: „Informacijske tehnologije kao pokretač promjena.“

Posted on

Studenti Odsjeka za informacijske znanosti sudjelovali u manifestaciji Noć muzeja održanoj u Muzeju likovnih umjetnosti

Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku i ove godine sudjelovao je u manifestaciji Noć muzeja s temom Muzeji: inovacije i digitalna budućnost. U organizaciji i provedbi događaja sudjelovale su i studentice Odsjeka za informacijske znanosti: Ena Maurus (prva godina preddiplomskog studija informatologije) te Tomislava Konjevod i Mihaela Kolić (treća godina preddiplomskog studija). Volonteri su podijeljeni u nekoliko skupina kao što su –  doček gostiju, čuvari u prostoru, radionice za djecu,  podjela vina na završnom koncertu, fotografiranje. Organizacija samog događaja trajala je oko mjesec dana gdje su na sastnicama volonteri u suradnji s muzejskim osobljem smišljali zanimljive sadržaje za posjetitelje te izrađivali promotivne materijale.

Mihaela Kolić, studentica 3. godine preddiplomskog studija

Posted on

Pohvala studentima za izvannastavne aktivnosti 2018./2019.

 

Dana 8. veljače 2019. godine, na svečanoj sjednici Fakultetskog vijeća, studentu II. godine dvopredmetnog diplomskog studija Informatologije i Informacijske tehnologije, Juri Žiliću, dodijeljena je Pohvala studentima za izvannastavne aktivnosti kojima su pridonijeli ugledu Fakulteta (međunarodna natjecanja, izlaganja na znanstvenim skupovima, radovi u časopisima, umjetničke ili športske skupine, rad u studentskim udrugama i slično). Pohvala je dodijeljena Odlukom Fakultetskog vijeća u skladu s Pravilnikom o nagrađivanju i pohvaljivanju studenata (članak 11, 12, 13,14 i 15).

Čestitamo!