Doc. dr. sc. Anita Papić pripremila je izvješće o održanoj Ljetnoj školi informacijskih znanosti koje možete pročitati u Sveučilišnom glasniku.
Razgovor s korisnicima u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici u Osijeku
U okviru kolegija Knjižnični programi i usluge za djecu i mlade kod doc. dr. sc. Ivane Martinović i Mirne Gilman Ranogajec, studenti treće godine preddiplomskog studija Informatologije, u utorak, 28. svibnja 2019. godine susreli su se s korisnicima Odjela za rad s djecom i mladima u Gradskoj i Sveučilišnoj knjižnici u Osijeku. Studenti su u izravnom razgovoru s korisnicima doznali o njihovim iskustvima sudjelovanja u programima koji se održavaju za djecu i mlade. Susretu je prisustvovala i ravnateljica GISKO-a, Dubravka Pađen-Farkaš koja je studentima ispričala o svojim iskustvima kao nekadašnjeg voditelja Odjela za rad s djecom te o poželjnim kompetencijama uspješnog dječjeg knjižničara.
doc. dr. sc. Ivana Martinović
Susret s književnicom Silvijom Šesto
U četvrtak, 23. svibnja 2019. g. na Filozofskom fakultetu u Osijeku održan je susret s književnicom Silvijom Šesto u organizaciji studenata III. godine Informatologije pod mentorstvom doc.dr.sc. Ivane Martinović i asistentice Mirne Gilman Ranogajec. U prvom dijelu susreta sudjelovala su djeca iz dječjih vrtića Lane i Tani Nani. Silvija Šesto na interaktivan je način djeci čitala i predstavila svoju slikovnicu “Uhvati mi plavog medu” koja je nagrađena nagradom Grigor Vitez za tekst i ilustraciju. U drugom dijelu susreta s književnicom su se susreli studenti III. godine Informatologije. Studenti su osmislili i proveli intervju s književnicom. Razgovarali su o književniku kao profesiji, aktualnim pitanjima vezanim uz lektiru, nakladništvu knjige za djecu i mlade u Hrvatskoj itd.
doc. dr. sc. Ivana Martinović
Predstavljanje 8. broja studentskog časopisa Libros
Promocija 8. broja Librosa kojeg izdaje Klub studenata informacijskih znanosti “Libros” pri Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku održana je 22. svibnja 2019. na Filozofskom fakultetu. Časopis su predstavili studenti Antonela Čepčar, predsjednica kluba Libros i urednici Cvijetin Vidaković i Dora Tatar. Časopis je namijenjen studentima informacijskih i srodnih znanosti te svim ostalim zainteresiranim čitateljima. U novom broju predstavljene su brojne aktivnosti i događanja kojima su prisustvovali studenti i profesori Odsjeka za informacijske znanosti, uspješni studentski radovi, intervjui s bivšim studentima, vodič za studente: kako učiti, kako poslije studija te razne zanimljivosti.
Mirna Gilman Ranogajec
FFOS biciklijada uz kampanju “I ja želim čitati”
U petak, 24. 5. 2019., uspješno je održana tradicionalna FFOS biciklijada (na relaciji Osijek-Čepin) u kojoj je sudjelovalo 40ak sudionika (studenata, nastavnika i knjižničara). Ovogodišnja je biciklijada bila organizirala u znak podrške nacionalnoj kampanji za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom “I ja želim čitati”. U organizaciji biciklijade sudjelovali su Filozofski fakultet Osijek, Klub studenata informacijskih znanosti Libros, Centar za kulturu Čepin – Knjižnica, Gradska i sveučilišna knjižnicom Osijek, Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema, Udruga Sport za sve te osječki ogranak Hrvatskog čitateljskog društva.
prof. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković
InfoDASKA 2019
U petak i subotu, 10. i 11. svibnja 2019. godine održana je još jedna studentska konferencija InfoDASKA u organizaciji studenata s Odsjeka za informacijske znanosti, a koja je okupila četrdesetak studenata iz Zagreba, Zadra i Mostara. Konferencija je započela u petak, 10. svibnja u 9 sati kada je organizatorica konferencije Ivona Palko pozdravila sve studente i profesore, nakon čega su se uzvanicima obratili i prof. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković u ime Odsjeka te Antonela Čepčar u ime Kluba studenata informacijskih znanosti „Libros“. Zanimljiva predavanja održavala su se u sesijama po sat vremena s pauzama u učionicama 53 i 54. Organizatori su dizajnirali i posebnu aplikaciju na kojoj su studenti mogli pratiti informacije o konferenciji, vrijeme izlaganja, pauze, imena autora, tema i sl. Konferenciju je službeno zatvorila organizatorica Ivona Palko, a nagradu za najbolje izlaganje dobila je Marina Podkornjak sa Sveučilišta u Zagrebu. Konferencija je pokazala kako je suradnja studenata sa Sveučilišta u Zadru, Osijeku, Zagrebu, Mostaru i više nego ključna za razvoj novih iskustava i znanja te buduće suradnje za one studente koji ostaju poslije nas.
Antonela Čepčar
Gostovanje u emisiji „Otvoreni studio“ na Slavonskoj televiziji
U utorak, 30. travnja, predsjednica Kluba studenata informacijskih znanosti „Libros“ Antonela Čepčar i organizatorica konferencije InfoDASKA Ivona Palko gostovale su u emisiji „Otvoreni studio“ Slavonske televizije. Studentice su predstavile rad Kluba i aktivnosti članova te nadolazeću konferenciju InfoDASKA koja se održava od 10. do 11. svibnja na Filozofskom Fakultetu Osijek. Emisiju možete pogledati ovdje.
Antonela Čepčar
Noć knjige 2019 – Čitajmo uz Garfielda
Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku kao i svake, tako i 2019. godine, aktivno se uključio u obilježavanje manifestacije pod nazivom Noć knjige. Studenti 3. godine preddiplomskog studija Informatologije pod mentorstvom doc.dr.sc. Ivane Martinović i asistentice Mirne Gilman Ranogajec, a u suradnji s djelatnicima Gradske i sveučilišne knjižnice u Osijeku, osmislili su i proveli radionicu jezično-likovnog karaktera “Čitajmo uz Garfielda”. Radionica je održana u prostoru knjižnice, a sudionici su čitali o najpoznatijoj lijenoj maci koja mrzi ponedjeljke – Garfieldu te se upoznali s izradom stripa kroz aktivno sudjelovanje. Aktivnost je održana s ciljem poticanja čitalačkih vještina te promocije čitanja iz užitka. Na radionici su se našli i nešto stariji ljubitelji stripa kojima su studenti spremno ponudili i dodatni sadržaj.
Mirna Gilman Ranogajec
Radionica NSK
Radionica pod naslovom Značaj bibliometrijskih analiza u kvantitativnom vrednovanju kvalitete znanstvene djelatnosti se održala dana 17. travnja 2019. godine od 12.30 do 14.00 sati u učionici 16 na Filozofskom fakultetu Osijek. Predavačice su bile Goranka Mitrović, viša knjižničarka i Ivana Čadovska, dipl. knjižničarka, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.
Opis radionice: Svrha vrednovanja znanstvenog rada obično je vezana za usporedbe znanstvenika, ustanova, znanstvenih područja, pa i zemalja te je metodološki najprihvatljiviji upravo kvantitativni pristup koji se koristi scientometrijom i bibliometrijom. Bibliometrijske i scientometrijske analize temelje se na podacima o broju znanstvenih radova, broju dobivenih citata, zastupljenim autorima te se pomoću njih mjeri znanstvena produktivnost i odjek pojedinaca, ili istraživačkih timova, ustanova i država. Citatnim analizama moguće je otkriti značajne autore, publikacije, može se pratiti razvoj znanstvenog područja te otkrivati znanstveni komunikacijski kanali. Moguće je vrednovati pojedine znanstvenike, institucije i zemlje, ili časopise i to brojem i vrstom dobivenih citata. Kvantitativno vrednovanje kvalitete znanstvenika zaposlenih pri sveučilištu i znanstvenim ustanovama te kvantitativnom vrednovanju kvalitete znanstveno-stručnih časopisa za potrebe uredništva definirano je kriterijima za vrednovanje kvalitete znanstvene djelatnosti. Najčešći kriteriji za vrednovanje znanstvene produktivnosti znanstvenika hrvatske akademske zajednice su:
- indeksiranost objavljenih radova u relevantnim bazama podataka (npr. Web of Science Core Collection, Scopus i Current Contents, te bazama podataka relevantnim za određeno znanstveno područje),
- bibliometrijski pokazatelji o objavljenim znanstvenim radovima (citiranost, h-indeks),
- bibliometrijski pokazatelji o znanstvenim časopisima (faktor odjeka časopisa (engl. Impact Factor, IF), SCImago Journal Rank (SJR) i Source Normalized Impact per Paper (SNIP).
Radionica je bila namijenjena znanstveno-nastavnom, nastavnom i suradničkom osoblju te knjižničarima Filozofskog fakulteta Osijek.
doc. dr. sc. Anita Papić
Odsjek na Festivalu znanosti 2019
Na ovogodišnjem Festivalu znanosti koji se održao u razdoblju od 08. do 13. travnja sudjelovali su nastavnici i studenti Odsjeka za informacijske znanosti s tri postera i jednim predavanjem. Tema ovogodišnjeg Festivala znanosti bila je BOJE.
Doc. dr. sc. Anita Papić je sa studenticama Antonelom Čepčar, Anom Boras i Katarinom Đurđević sudjelovala s dva postera. Posterom KORISNIČKO ISKUSTVO BOJA NA MREŽNIM STRANICAMA autorice su predstavile korisničko iskustvo (eng. User experience – UX) odnosno osjećaj koji osoba doživljava u interakciji sa sustavom. Korisničko iskustvo podrazumijeva i uključuje ponašanja, stavove i emocije koje korisnik doživljava tijekom uporabe određenog proizvoda, sustava ili usluge. Pri tome sustav može biti (ne)komercijalna mrežna stranica na kojoj je korisničko iskustvo različitih boja puno više od pukog estetskog doživljaja. Naime, boje kod korisnika izazivaju osijećaje i mijenjaju raspoloženje. Poster vizualno prikazuje mogućnosti manipulacije snagom boja na (ne) komercijalnim mrežnim stranicama radi poboljšanja korisničkog iskustva. Studentica Antonela Čepčar je u radijskoj emisiji Strossmayerova baština na radiju Laganini FM predstavila poster. Radijsk emisiju možete poslušati ovdje.
Poster BOJE BLOOMOVE DIGITALNE TAKSONOMIJE predstavlja Bloomovu taksonomiju u predloženu 1956. godine koju nastavnici i danas koriste za definiranje ishoda učenja. Bloomova taksonomjia u kognitivnoj domeni sadrži šest temeljnih razina obrazovnih postignuća: znanje, razumijevanje, primjena, analiza, sinteza i procjena. Bloomov učenik Lorin Anderson i njegov suradnik David Krathwohl 2001. godine objavljuju revidiranu Bloomovu taksonomiju. Najnoviju inačicu Bloomove taksonomije 2008. godine objavljuje novozelandski nastavnik Andrew Churces i naziva ju Bloomova digitalna taksonomija. Na posteru se bojama vizualno ilustrira šest razina suvremene Bloomove digitalne taksonomije.
Prof. dr. sc. Damir Hasenay i Ines Horvat asistentica su sa studenticama Adrianom Hibik i Majom Šimenić izradili poster pod naslovom KAKO VIDIMO BOJE POD MIKROSKOPOM? kojim su predstavili mogućosti primjene optičke mikroskopije i analize digitalne slike u proučavanju uzoraka obojenih objekata. Digitalne slike snimljene uz pomoć optičkog mikroskopa moguće je detaljno analizirati uz pomoć različitih računalnih programa za analizu slike. Analizom je moguće dobiti podatke o raspršenosti čestica unutar određenog uzorka, kvaliteti korištene tiskarske, ili neke druge, boje, razlici u korištenim tiskarskim tehnikama te sastavnim dijelovima boje vidljive na površini. Jedan od takvih programa u slobodnom pristupu je i ImageJ koji osim navedenih pruža i dodatne mogućnosti analize pa čak i 3D simulaciju snimljenih uzoraka. ImageJ primarno je namijenjen analizi biomedicinskih slika, no moguće ga je primijeniti i u zaštiti pisane baštine kako bi se proučavali materijali korišteni za zapisivanje ili materijalni nositelji sadržaja pisane baštine.
U sklopu Festivala znanosti prof. dr. sc. Damir Hasenay i Ines Horvat, asistentica održali su interaktivno predavanje OTKRIJMO PIGMENTE – ČESTICE OKU SKRIVENE! u kojem su sudjelovali i studenti 2. godine preddiplomskog studija Informatologije. U nastavku donosimo sažetak predavanja. Svrha zaštite pisane baštine je očuvati ju u njenom izvornom obliku kako bi bila dostupna budućim naraštajima što podrazumijeva osiguravanje čitljivosti izvornika. Ovisno o oštećenjima i postupcima koje je potrebno provesti na materijalnom nositelju pisane baštine, potrebno je provesti i pripremne radnje proučavanja samog materijala. To može uključivati i proučavanje tinte ili tiskarske boje kojom je napisan tekst pak nijansu materijala kojim je tekst pisan. Optički pojam boja predstavlja doživljaj ljudskog oka koje putem podražaja uočava određene frekvencije svjetlosnog zračenja te ovisno o valnoj duljini zračenja zapaža različite boje. Ljudsko oko stoga na ograničeni način zapaža obojenu stranicu papira ili otisnuti tekst na papiru budući da nije u mogućnosti uočiti sastav boje vidljive na površini. Primjenom optičke mikroskopije i proučavanjem uzoraka otisnutog teksta ili fotografije moguće je uočiti oku nevidljive čestice koje stvaraju boju vidljivu na površini papira ili nekog drugog materijala, a nazivaju se pigmenti. Pigmenti su osnovni sastojci tiskarskih boja i tinti odnosno nositelji obojenosti, prirodne ili umjetne praškaste tvari koje mogu imati različitu strukturu nevidljivu ljudskom oku, a povezani s vezivima imaju svojstvo obojati određenu podlogu. Uz pomoć optičke mikroskopije moguće je proučavati i analizirati strukturu i sastav pigmenata, a rezultati takvih istraživanja mogu imati primjenu i u zaštiti pisane baštine.
