Preserving Sound: A documentary on the British Library’s Sound Archive

British Library Sound Archive

“The Wire takes a tour of the British Library’s Sound Archive, deep below its London residences on the Euston Road, to talk about sound conservation and take a tour of its collections with some of its key sound curators.

“The 20th century was about audiovisual material, our memory of the 20th century is heavily audiovisual, but our sense of the 21st century is going to be a different kind of audiovisual… archiving is not going to be so much about what we can bring in, but about what to exclude,” says Will Prentice, British Library Audio Engineer and Conservation Specialist.

Nathan Budzinski interviews Popular Music Curator Andy Linehan, Audio Engineer, Conservation specialist Will Prentice, and Wildlife Sounds Curator Cheryl Tipp.”

FLOSS i knjižnice

 

Kulturne i informacijske ustanove idealna su mjesta za implementaciju free & open source rješenja. Osim što pružaju veću fleksibilnost i slobodu u radu, open source alati i projekti počivaju na istim pravilima i principima na kojima počiva djelatnost kulturnih i informacijskih ustanova – sloboda, otvorenost, pristup, razmjena, dijeljenje, razvoj, znanje i dr.

Koja su to rješenja i alati koje knjižnice, arhivi, muzeji, galerije, dokumentacijski centri i srodne ustanove mogu koristiti u svom radu?

 

  • Evergreen – “Evergreen is used by libraries to provide their public catalog interface as well as to manage back-of-house operations such as circulation (checkouts and checkins), acquisition of library materials, and (particularly in the case of Evergreen) sharing resources among groups of libraries.”
  • (LibLime)Koha – “LibLime Koha is the most advanced open development ILS available created by librarians for librarians.”
  • Greenstone – “Greenstone is a suite of software for building and distributing digital library collections. It provides a new way of organizing information and publishing it on the Internet or on CD-ROM.”
  • CORAL – “CORAL is an open source ERMS for libraries. This electronic resource management system is built by the University of Notre Dame’s Hesburgh Libraries. The first module, Licensing, was released as open source software in the summer of 2010 and we have continued releasing new modules since then. It is designed to be both simple and highly customizable – each module can be installed independently or used together depending on your library’s needs.”
  • Fedora Commons Repository Software – “Fedora Repository was originally developed by researchers at Cornell University as an architecture for storing, managing, and accessing digital content in the form of digital objects. Fedora defines a set of abstractions for expressing digital objects, asserting relationships among digital objects, and linking “behaviors” (i.e., services) to digital objects. It provides a core repository service (exposed as web-based services with well-defined APIs).”
  • DSpace – “DSpace is the software of choice for academic, non-profit, and commercial organizations building open digital repositories.  It is free and easy to install “out of the box” and completely customizable to fit the needs of any organization. DSpace preserves and enables easy and open access to all types of digital content including text, images, moving images, mpegs and data sets.  And with an ever-growing community of developers, committed  to continuously expanding and improving the software, each DSpace installation benefits from the next.”
  • Library a la Carte – “The Library à la Carte Content Management System (CMS) enables librarians to easily and quickly create dynamic web pages that integrate Web 2.0 features, such as chat and RSS feeds, with traditional library content, such as catalogs and article databases. Library à la Carte is a free open-source solution for libraries by libraries.
  • Libstats – “Libstats provides a simple way for library reference & service desks to track statistics on the number of questions asked, as well as build a simple knowledge base.”
  • Scriblio – “Scriblio has features that support original cataloging, but it can also connect to an ILS or other systems to represent those collections. For the use you describe, it would indeed overlay on top of the existing ILS.”
  • reSearcher (CUFTS, GODOT) – “reSearcher is an award-winning integrated suite of open source products for locating and managing electronic information resources, designed for use by students and researchers in academic libraries. The modules of reSearcher include: CUFTS – Open Source Serials Management; GODOT – Open Source Link Resolving; Open Knowledgebase.”
  • OpenRoom – “OpenRoom provides a simple online interface for managing and reserving rooms. With OpenRoom, you can setup any number of rooms, group them together, provide information about their contents, and even specify business hours on a room-by-room basis.”
  • Libki – “Libki is a cross-platform pc reservation booking and time management system designed to allow time limited access to computers on a network. Libki is ideally suited for use in locations where a controlled computing environment is paramount such as public access systems, libraries, school computer laboratories and more.
  • I mnogi drugi.

Kao dobar izvor o dostupnim open source rješenjima mogu vam poslužiti oss4lib (Open source systems for libraries) te FOSS4LIB (Free and open source software or libraries).

Omeka i online izdavaštvo

Omeka je besplatna open source platforma za web izdavaštvo. Autori projekta isti opisuju kao alat koji spaja područje organizacije i upravljanja mrežnim sadržajima i zbirkama te sustave za uspostavu digitalnih knjižničnih i arhivskih zbirki i repozitorija. Posebnu primjenu projekt nalazi u akademskom izdavaštvu i izdavaštvu informacijskih ustanova, arhiva, knjižnica i muzeja.

Projekt Omeka dokaz je da pokret online izdavaštva prati i iskorištava mogućnosti novih tehnologija za razmjenu informacija, znanja, ideja i kreativnih i umjetničkih radova na internetu doprinoseći tako kulturi zajednica koje svoje djelovanje i aktivnosti temelje na principu razmjene i dijeljenja znanja.

Više o Omeka-i možete saznati na službenim stranicama projekta gdje možete vidjeti i neke od multimedijalnih projekata izgrađenih pomoću Omeka-e.

 

Digital Public Library of America

Inicijativa je pokrenuta u listopadu 2010. godine, a 18. travnja 2013. Digital Public Library of America bit će i službeno otvorena. Cilj je ove digitalne knjižnice stvoriti veliku digitalnu zbirku kulturnih i znanstvenih sadržaja slobodno dostupnu svima. Razmatrajući posljedice takvog pothvata Robert Darnton je zaključio kako se radi o novom “distribuiranom sustavu elektroničkih sadržaja koji će zbirke javnih i znanstvenih knjižnica, arhiva, muzeja i povijesnih društava učiniti javno, slobodno i besplatno dostupnima svakom korisniku Mreže.”

Zanimljivosti iz informacijskih znanosti – Kako nastaje jedna teorija

Kako nastaje jedna teorija (satirična ‘informacijska’ priča)

Napisao: Boris Bosančić

Dragi studenti – prošli, sadašnji, budući – dopustite da vam ispovjedim svoju muku (manje onu profesora, a više znanstvenika), muku pronicanja u jednu sasvim osobitu tajnu prirode ili našeg uma. O čemu se radi? Nema tomu dugo, priroda posla kojim se bavim, a s kojim ste i vi vrlo dobro upoznati, u jednom me trenutku prisilila da obratim pozornost na događanje s glavnim predmetom naše znanosti – informacijom. Nadam se da je svima vama (koji čitate ovaj tekst) dobro poznata sljedeća izjava: dok je informacijske znanosti, trajat će i rasprava o njezinoj neutemeljenosti, a na osnovi koje sam, poput stotina drugih kolega znanstvenika, i ja krenuo u potragu za njezinim ‘svetim gralom’ – neupitnim utemeljenjem.

Continue reading “Zanimljivosti iz informacijskih znanosti – Kako nastaje jedna teorija”

Zanimljivosti iz informacijskih znanosti – Istraživanje tržišta knjiga

Istraživanje tržišta knjiga ili kako su podaci o prodaji postali vijest o kulturnom debaklu

Napisao Zoran Velagić

Dva dana, 15. i 16. veljače, novine donose vijesti i komentare o istraživanju „domaćeg tržišta knjiga“ koje su dan ranije predstavili naručitelji istraživanja, „Knjižni blok“ i Zajednica nakladnika i knjižara. Istraživanje je provela agencija GfK na uzorku od 1000 hrvatskih građana starijih od 15 godina u razdoblju od 2. do 16. prosinca 2011.

Vjerodostojnost vijesti svodi se na prenošenje konkretnih postotaka: 69% građana u posljednja tri mjeseca nije kupilo knjigu, 56% ljudi starijih od 15 godina u posljednjih je godinu dana pročitalo barem jednu knjigu, najviše čitatelja, njih 45%, do knjige dolazi posudbom u knjižnici itd. Postotke slijede ocjene i komentari – građani Hrvatske loši su čitatelji, „knjige im ne trebaju, odnosno ne zanimaju ih“, podaci su mnogo porazniji od onog što se očekivalo i poziv su na uzbunu uz uobičajenu konstataciju da su za sve krivi mediji. Takvi komentari ukazuju i na nerazumijevanje čitateljske aktivnosti i na loše poznavanje podataka o čitateljskim navikama u drugim državama.

Continue reading “Zanimljivosti iz informacijskih znanosti – Istraživanje tržišta knjiga”

Zanimljivosti iz informacijskih znanosti – Facebook i globalno selo…

Facebook i globalno selo…

Napisao Boris Badurina

Dragi Lastane, imam samo 58 prijatelja na Facebooku. Što nije u redu sa mnom i koliko mi prijatelja treba da mi se drugi prestanu smijati?

Možda se ne sjećamo svi, a možda se i ne možemo sjećati, kultnog dječjeg lista Modra lasta i dežurnog rješavača osnovnoškolskih problema, ali nema sumnje da bi danas ovakvo pitanje bilo sasvim moguće.

Naime postoji niz naznaka da Facebook vrši značajan utjecaj na društvenu dinamiku kako na razini primarnih društvenih mreža tako i na razini društva u cjelini. Možda je ovdje potrebno razjasniti nekoliko pojmova poput društvene mreže i Facebooka. Facebook se kolokvijalno naziva društvenom mrežom, no strogo gledajući – on to nije. Društvenu mrežu svakog pojedinca čini grupa njegove/njezine obitelji, prijatelja, poznanika odnosno svih osoba s kojima održava neki oblik društvene veze i barem povremeno komunicira. Facebook je, s druge strane, softver, alat za komunikaciju s pripadnicima vlastite društvene mreže, a možemo reći i za održavanje društvene mreže. Sustave poput Facebooka i Twittera mogli bismo preciznije nazvati društvenim medijima. Ta distinkcija kasnije će se pokazati važnom. Continue reading “Zanimljivosti iz informacijskih znanosti – Facebook i globalno selo…”