Otvoreni četvrtak na FFOS-u: Nova Sfingina zagonetka glasi: Što je to informacija?

Mnogima je poznat starogrčki mit o Sfingi, mitskom biću koje je stanovnike grčkoga grada Tebe mučilo pitanjem: Što ujutro hoda na četiri noge, u podne na dvije, a navečer na tri (noge)? Ako putnik ili građanin Tebe nije znao odgovor Sfinga bi ga usmrtila i bacila u ponor pod sobom. Naposljetku, Kralj Edip ponudio je pravilan odgovor i izbavio Tebećane od prokletstva. Kazao je: to je čovjek, zato što u ‘jutru svoga života’ puže ‘na četiri noge’, ‘u podnevu’ hoda na dvije, a u starosti služi se štapom kao svojom trećom nogom. Isti čas Sfinga se sama strmoglavila u ponor.

Po mnogima, današnje Sfingino pitanje glasi što je to informacija, i ovoga puta ono nije upućeno samo građanima jednoga grada (ili putnicima koji su se namjerili u nj), nego svima nama koji se služimo informacijskom tehnologijom te tako prešutno prihvaćamo činjenicu da živimo u informacijskom dobu. Ako na njega uskoro ne ponudimo svoj odgovor, moderna Sfinga – informacijska tehnologija – možda će nas strmoglaviti u ponor kao što je to činila mitska Sfinga s onima koji nisu znali odgovor na njezinu zagonetku.

Predavanje će se osvrnuti na dva načina pristupa definiranju fenomena informacije u različitim znanstvenim područjima i općenito znanosti. Jedan prilazi informaciji kao fenomenu koji objektivno postoji u svijetu koji nas okružuje, koji se u kvantitativnom smislu može izmjeriti te zauzima određeni odnos prema podatku kao srodnom pojmu. Drugi shvaća informaciju kao ‘psihološki konstrukt’ našeg uma, subjektivan entitet koji svoju vrijednost, u kvalitativnom smislu, zadobiva kroz odnos sa srodnim pojmom znanja. Jasno je da ovi pristupi, u temelju različiti, imaju za posljedicu nesumjerljive definicije kako promatranog pojma informacije tako i srodnih pojmova podatka i znanja koji se uz njega najčešće vežu.



Na predavanju će se najprije dati povijesni prikaz uporabe pojma informacije, a onda izložiti osnove matematičke teorije komunikacije Clauda Elwooda Shannona, tzv. ‘informacijske teorije’, za koje mnogi vjeruju da je dovela do spomenutog raskoraka u shvaćanju informacije izostavljanjem značenja iz predložene teorije.

U predloženim definicijama koje su uslijedile nakon ‘informacijske teorije’, i koje su većinom uključivale i značenjski aspekt, izostavljen u Shannonovoj teoriji, informacija se obično dovodila u usku vezu s nekim drugim, po značenju širim, pojmom koji bi se uzimao kao njeno određenje. Pa tako, u objektivna konceptualna određenja informacije, između ostalih, spadaju: razlika (koja čini razliku) (G. Bateson), stvar (M. Buckland), uzorak/obrazac (organizacije materije i energije) (M. Bates), podatak (sa značenjem) (L. Floridi), događaj (u vremenu i prostoru) (A. Pratt), svojstvo (stvari da izmijeni drugu stvar) (M. Burgin) itd. U subjektivna konceptualna određenja promatranog pojma pak ubrajaju se: društvena konstrukcija (I. Cornellius), psihička konstrukcija (L. Qvortrup) i naposljetku, znanje (M. Buckland, F. Dretske).

Ako bismo se složili s postavkom semiotičara C. S. Pierca da znanost definiraju njezini problemi, nije izlišno zapitati se postoji li i takav problem informacijske (i uopće cjelokupne) znanosti čije bi rješenje, kao nusprodukt, iznjedrilo i zadovoljavajuću definiciju informacije? Naravno, postojao je i još uvijek postoji više od jedan problem informacijske znanosti; jedan se problem tako odnosio na informacijsku eksploziju, čije je rješenje – informacijska tehnologija – dovela do novog problema – informacijske poplave u kojoj danas živimo.

Neznanje o informaciji tako postaje kritično, tim više što sve više ovisimo i o tzv. računalnom procesuiranju informacija. Je li koncept informacije doista nedostižan za bilo koju teoriju? Je li ga uopće moguće rasvijetliti? Ili je jednostavno, sam po sebi, takav da se doista može višeznačno definirati? Bilo kako bilo, uz dužno štovanje prema svim dosad predloženim teorijama i definicijama informacije i dalje smo u potrazi za takvim konceptom informacije, koji bi prionuo uz svaku (informacijsku) teoriju, iz bilo kojeg područja ljudskog znanja.

U posljednjem dijelu predavanja postavit će se pitanje je li moguće istaknuti jaz između različitog gledanja na jedan te isti fenomen – informaciju – u različitim znanstvenim područjima, prevladati pristupom koji će u simbolički odnos staviti različite perspektive s kojih se provodi znanstveno istraživanje u okviru različitih područja znanosti i koje su, stoga, uključene i u različite procese stjecanja znanja. Osim simboličkog tumačenja procesa stjecanja našeg znanja, generalno gledano, naše znanstvene spoznaje, ovim pristupom pokušat će se i doći do objašnjenja zašto različite perspektive odnosno područja znanosti imaju drugačiji pogled na pojam informacije.

(Tekst napisao Boris Bosančić)

Posjet gostujuće profesorice

Dana 24. i 25. ožujka na Odsjeku za informacijske znanosti u Osijeku boravila je profesorica Ana Lúcia Silva Terra s Odsjeka za informacijske znanosti Politehničkog instituta u Portu, Portugal. Profesorica Terra posjetila je Odsjek u okviru programu Erasmus. Tijekom svog dvodnevnog boravka profesorica Terra održala je nekoliko predavanja na diplomskom studiju Informatologije u sklopu kolegija Informacijsko ponašanje korisnika te je zainteresiranim nastavnicima i studentima predstavila studijske programe i istraživačke projekte na svom Odsjeku. Jedan od značajnijih rezultata posjete prof. Terra jesu i obavljeni pripremni dogovori oko zajedničkog istraživačkog projekta vezanog uz ulogu narodnih knjižnica u diseminaciji informacija o Europskoj Uniji, koji se nastavlja na ranije istraživačke napore nastavnika na portugalskom i osječkom Odsjeku za informacijske znanosti.

U ponedjeljak, 24. ožujka, profesorica je održala i (izvannastavno) predavanje na kojem je predstavila odsjek i studij knjižničnih i informacijskih znanosti na spomenutom portugalskom fakultetu. Bila je to prilika nastavnicima i studentima da čuju o njihovom nastavnom planu i programu, istraživačkim projektima i mogućnostima posjete.

Vrjednovanje informacijskih usluga – radionica

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Odsjek za informacijske znanosti i Društvo knjižničara Slavonije i Baranje organizirali su 22. veljače 2013. radionicu na temu vrjednovanja informacijskih usluga koja je kroz teorijski i praktični dio knjižničarima predstavila teorijska i praktična znanja potrebna za mjerenje uspješnosti u knjižnicama.

Radionica je orgaznizirana s ciljem podizanja svjesnosti i razine informiranosti o pitanjima vrjednovanja u knjižničnom kontekstu te s ciljem motiviranja sudionika za kontinuirano provođenje tih aktivnosti. Uz to, cilj je radionice bio osposobiti polaznike za inicijalno prikupljanje podataka u svojim knjižnicama, njihovu obradbu, analizu, prikaz i interpretaciju na razini deskriptivne statistike.

Voditelji radionice izv. prof. dr. sc. Kornelija Petr Balog i doc. dr. sc. Boris Badurina sudionike radionice upoznali su s temeljnim postavkama i razlozima mjerenja postignuća pojasnivši koncepte poput kvalitete, organizacijske kulture, kulture vrjednovanja i uravnoteženih bodovnih kartica (Balanced Scorecard), objasnivši važnost prikupljanja statističkih podataka i pitanje korisničkog zadovoljstva i njihovih iščekivanja (SERVQUAL, LibQUAL) te naglasivši ulogu učinkovitosti, uspješnosti i metoda i tehnika prikupljanja podataka u knjižnici. Na vježbama su se polaznici upoznali s osnovnim vrstama statističkih testova, osnovama koncipiranja uspješnog anketnog upitnika, obradom upitnika i unosom u statistički softver (SPSS) te deskriptivnom statističkom analizom unesenih podataka.

(Izvor fotografije: SLU Madrid Campus)

 

 

(Izvor fotografije: SLU Madrid Campus)

Kompetencije dječjih knjižničara – predavanje

Doc. dr. sc. Ivana Martinović održala je 23. siječnja 2013. godine predavanje pod nazivom “Kompetencije dječjih knjižničara: koliko poznaju literaturu za svoje korisnike”. Predavanje je održano u Studijskoj čitaonici Gradske i sveučilišne knjižnice u Osijeku, a u suradnji s Društvom knjižničara Slavonije i Baranje.

Jedna od ključnih kompetencija koje dječji knjižničari moraju posjedovati jest poznavanje i prosuđivanje literature za djecu – knjiga, časopisa, audiovizualnih materijala, mrežnih stranica i ostalih elektroničkih i drugih izvora da bi u knjižnične zbirke uključivali što aktualniju, raznolikiju i relevantniju građu koja odgovara razvojnim osobitostima djece i potrebama i interesima svakog pojedinca. Predavanje je problematiziralo pitanje razine kompetencije u ovom području koja se, prije svega, odražava se na kvalitetu knjižničnih zbirki, no utječe i na nabavnu politiku knjižnice. Ta je kompetencija izravno povezana s uslugom preporučivanja kvalitetne literature djeci i za djecu te drugim informacijsko-referentnim uslugama. Također, ista čini polazište k osmišljavanju različitih knjižničnih programa kao što je primjerice poticanje čitanja te savjetodavni rad s roditeljima u području čitanja djeci. Postavlja se pitanje kako je moguće izgraditi i održavati kvalitetne knjižnične zbirke, a potom i razvijati i osmišljavati ostale programe i usluge na primjeren način, te koji se zahtjevi postavljaju pred knjižničare u smislu poznavanja literature za djecu koja je dostupna na tržištu. Na kraju, na predavanju je dan prikaz rezultata provedenog istraživanja o tome koliko dječji knjižničari županijskih knjižnica u Hrvatskoj poznaju slikovnice za djecu i knjige za djecu mlađe dobi, razmatraju se mogući razlozi nedovoljno razvijenih kompetencija knjižničara u tom području, te predlažu moguća rješenja problema.